Magazin
KONFERENCIJA O UKRAJINI

Svi se nadaju skorom miru, ali se rat ne zaustavlja
Objavljeno 21. lipnja, 2024.
Njemački kancelar Olaf Scholz na rubu treće mirovne konferencije o obnovi Ukrajine, koja se 15. i 16. lipnja održavala u Švicarskoj, optimistički je kazao da se nada kako će se "pojaviti nešto što će nas približiti miru". Pokraj njega je stajao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Za njega je već uspjeh činjenica da se konferencija koju je Švicarska organizirala na njegov zahtjev uopće održala. "Vrlo je teško ne izgubiti saveznike i partnerske zemlje. A ujediniti partnerske zemlje i one koje to nisu samo je po sebi težak zadatak za Ukrajinu", rekao je Zelenski, govoreći o više od dvije godine velike ruske invazije na Ukrajinu - piše Frank Hofmann, čiji tekst za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti..

Rusija je još prije jasno dala do znanja da neće sudjelovati na švicarskoj konferenciji. Sudjelovanje je odbio i Peking, iako je njemačka vlada već dugo lobirala za dolazak kineskog predstavnika. No na kraju je ipak sudjelovalo 90 zemalja, polovina njih iz Europe i Sjeverne Amerike, druga polovina su bile zemlje globalnog juga - iz Južne Amerike, Afrike, s Bliskog istoka i Azije. Za ukrajinskog predsjednika Zelenskog konferencija u hotelskom kompleksu "Bürgenstock" kod Luzerna bila je vrhunac diplomatskog maratona o Ukrajini.

KREDITI UNIJE


Podsjetimo, na prethodnoj konferenciji URC2024 (Ukraine Recoveri Conference 2024) u Berlinu, Europska unija je obećala kredite za podršku malim i srednjim poduzećima u Ukrajini. Ali na ovaj način bi se trebala financirati i obnova ukrajinske opskrbe električnom i toplinskom energijom. Bruxelles uzima kredite za Ukrajinu koji se servisiraju iz prihoda od kamata od zamrznute ruske imovine u Europi. U Berlinu je Zelenski također prvi put osobno govorio u njemačkom Bundestagu, a nedugo zatim je posjetio ukrajinske vojnike koje njemački Bundeswehr na vojnom poligonu sjeverno od Berlina obučava u rukovanju sustavom Patriot.

Nakon URC2024 uslijedio je sastanak sedam najvećih industrijskih nacija G7 u Italiji, s nadom da će što više šefova država i vlada odatle produžiti na konferenciju u Švicarsku. Navodi se da je Rusija vršila pritisak, posebno na zemlje globalnog juga, da bojkotiraju švicarsku konferenciju. Zbog toga organizatori ovih 90 zemalja koje su prihvatile poziv vide kao djelomičan uspjeh. To je očigledno bilo moguće i zato što je dnevni red o kojem se raspravlja znatno skraćen.

Što se tema tiče, u biti, bilo je riječi o sigurnosti ukrajinskih nuklearnih elektrana, pri čemu su najveću nuklearku zauzeli ruski vojnici. Ta se elektrana nalazi na prvoj liniji bojišta na jugu Ukrajine. Osim toga, razgovaralo se i o daljnjem osiguravanju izvoza žita iz Ukrajine, posebno u zemlje globalnog juga, kao i o oslobađanju ukrajinske djece koju je Rusija otela s okupiranih teritorija.

Završna deklaracija švicarske konferencije ne tematizira ni trenutačni prekid ruskog agresorskog rata ni povlačenje Rusije iz Ukrajine, kako to predviđa stvarni mirovni plan Ukrajine. Prema riječima ukrajinskog predsjednika, da bi mogla zaštititi bar sve velike gradove i najvažnije energetske objekte, njegovoj bi zemlji bilo potrebno ukupno sedam protuzračnih sustava Patriot. Njemačka je obećala poslati treći sustav prije nekoliko tjedana, ali su mnogi zahtjevi njemačke vlade saveznicima za dodatnu opremu ostali bez odgovora.

Na rubu konferencije URC2024 ukrajinski predsjednik je rekao: "Njemačka je lider u podršci Ukrajini, štiteći njezin zračni prostor sustavima Patriot." Američki mediji prenose i da američki predsjednik Joe Biden želi dati Ukrajini još jedan Patriot sustav. Sa po jednim Patriotom više iz Njemačke i SAD-a u Ukrajini bi ih bilo ukupno pet - od očekivanih sedam. Zelenski je time napravio bar mali korak naprijed. Osim toga, očekuje se da će ukrajinsko ratno zrakoplovstvo ovoga ljeta rasporediti prve zapadne borbene avione F-16.

Ono što je ključno, naglasio je ukrajinski predsjednik, jest to da Ukrajina "ne izgubi inicijativu". I ključno je da inicijativa "ne bude dana bilo kome, a posebno ne Rusiji. Zato što je ruska inicijativa u smislu njene vizije okončanja rata u cijelosti viđena na dan invazije", naglasio je Zelenski. I dodao: "Vizija Rusije je okupacije naše zemlje." Putin je u tome do sada samo djelomično uspio - 28 mjeseci od početka invazije i uoči prvog mirovnog samita za Ukrajinu.

Njemački kancelar Olaf Scholz obećao je punu podršku Ukrajini uoči mirovne konferencije u Švicarskoj Konferencija je važan prvi korak, rekao je kancelar u intervjuu za njemački javni servis ARD. Osvrćući se na upravo završeni samit G7 u Italiji i odluku o paketu pomoći Ukrajini vrijednom 50 milijardi dolara, Scholz je rekao: "To je znak Ukrajini da se može osloniti na nas i znak Putinu da ne može računati s tim da će naša podrška s vremenom oslabjeti", te dodao: "Ono što nam treba nije diktirani mir."

Scholz je negativno komentirao prijedloge ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Ono što on u principu predlaže jest da svoj imperijalistički napad potvrdi u dokumentima. Ono što nam treba nije diktat mira, nego pošten i pravedan mir koji uzima u obzir integritet i suverenitet Ukrajine", rekao je Scholz.

Zato je konferencija u Švicarskoj bila "prvi važan korak", na kojoj se međutim nije "odlučivalo o velikim, važnim pitanjima", rekao je njemački kancelar, ali su se stvorili "temelji za napredak i stvaranje uvjeta za moguću konferenciju koja bi uslijedila". Na pitanje novinara u kojoj mjeri Putinov prijedlog cilja na unutrašnju politiku država kao što su Njemačka, Francuska ili Italija i što time želi postići - Scholz je odgovorio da je to "sasvim sigurno usmjereno na unutrašnju politiku različitih zemalja" te dodao: "Putin zna da ima mnogo ljudi koji žele da razvoj ide u smjeru mira. I zato želi zamagliti činjenicu da je on taj koji je započeo brutalni rat i da ga kao takvog nastavlja".

PUTINOV POZIV


“Mnogi građani žele mir, kažete. To je svakako nešto što se može zaključiti iz europskih izbora. Razmišljate li da ponovo uspostavite kontakt s Putinom?" pitao je Scholza novinar ARD-a. "Uvijek sam govorio da ću to jednom učiniti", rekao je Scholz te dodao: "Ali za to mora doći pravi trenutak. Razgovor ima smisla samo ako se ima o čemu razgovarati." Scholz je također naglasio da ne želi da se stekne dojam da isključuje mogućnost razgovora s Putinom: "Ako se zalažete za mir i sigurnost, ne smijete ostaviti samu zemlju koja je napadnuta" jer bi to "na kraju značilo da Ukrajina mora kapitulirati", zaključio je Olaf Scholz.

Što se Putina tiče, on je u govoru u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova rekao: "Ukrajinske trupe moraju se potpuno povući iz četiri regije - Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja... Čim Kijev bude spreman na to i službeno otkaže svoje planove za ulazak u NATO, doći će do prekida vatre i pregovora "odmah, doslovno istog trenutka".

Piše: Frank HOFMANN
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: PERCEPCIJA USPJEHA I NEUSPJEHA

Mirjana Nazor: Opažanje je uvijek subjektivna kategorija

LUCIJAN CARIĆ INFORMATIČKI STRUČNJAK

Biti sumnjičav prema svemu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana