Novosti
PROSJEČNE CIJENE OBRADIVOG ZEMLJIŠTA

Hektar oranice u Slavoniji upola jeftiniji od obale
Objavljeno 19. lipnja, 2024.
Cijena zemlja stabilnija u srednjoj i sjevernoj Europe, najviše varira u zamljama Mediterana
Prosječna cijena kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 4440 eura po hektaru, što je 740 eura više nego 2022. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o cijenama određenih kategorija poljoprivrednog zemljišta - oranica, livada i pašnjaka. Statistika također pokazuje da je u 2023. godini prosječna cijena kupljenih livada iznosila 2464 eura po hektaru, što je 95 eura više nego u godini ranije, dok je prosječna cijena pašnjaka iznosila 3102 eura ili 190 eura više.

Još 2019. godine prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru iznosila je 3325 eura za oranice, 1832 eura za livade, a za pašnjake 1791 eura. Pritom je cijena za kontinentalni dio Hrvatske bila oko tri puta niža od prosjeka, dok je za jadranski dio Hrvatske dvostruko veća od prosjeka. Tako je npr. prosječna cijena oranice u kontinentalnom dijelu Hrvatske 2018. bila oko 3200 eura po hektaru, međutim, kvalitetna oranica, na dobroj poziciji i zadovoljavajuće površine, prodavala se u istočnoj Slavoniji i za više od 10.000 eura po hektaru, što je gotovo dvostruko više od prosječne cijene poljoprivrednog zemljišta u jadranskom dijelu Hrvatske.

Stalan rast


S druge strane, parcela lošije kvalitete u zapadnoj Slavoniji, na lošijoj poziciji i nezadovoljavajuće površine, prodavala se i za 2000 eura po hektaru. Od 2018. do 2019. prosječna cijena obradivog tla porasla je za 109 eura po hektaru, livade za 157 eura, a pašnjaka za 51 euro po hektaru.

Razvidno je da je disperzija cijena golema, a sama cijena poljoprivrednog zemljišta ovisi o mnogo faktora - tipu poljoprivrednog zemljišta, dijelu Hrvatske, mikrolokaciji, kvaliteti tla, veličini parcele i o nizu drugih čimbenika - te se u statističkim podacima u pravilu odnosi na golo poljoprivredno zemljište, tj. obradivo tlo. Ono što je sigurno jest da prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj polagano raste iz godine u godinu, a prema podacima Eurostata, od 2015. do 2018. godine prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj porasla je za 559 eura po hektaru, što je prosječni godišnji porast od približno 186 eura po hektaru.

Europski statistički ured je krajem siječnja objavio posljednje raspložive podatke o cijenama poljoprivrednog zemljišta te njihova zakupa na razini Europske unije za 2022. godinu, iz kojih proizlazi da je prosječna cijena jednog hektara obradive površine u EU-u 2022. godine iznosila 10.578 eura, a od ukupno 21 zemlje obuhvaćene statistikom, najniže cijene oranica bilježi Hrvatska, gdje se hektar plaćao 3700 eura u panonskom dijelu Hrvatske, a 5202 eura za jadransku regiju. U skupini država s najvišim cijenama obradivog zemljišta su Nizozemska, Luksemburg i Irska, u kojima se cijena hektara kretala u rasponu od 38 tisuća do 85 tisuća eura!

Cijene zakupa


U Grčkoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj ona se kretala oko europskog prosjeka, a najbliže su Hrvatskoj po prosječnoj cijeni hektara Latvija i Slovačka, gdje je hektar stajao u prosjeku 4420 odnosno 4790 eura. Eurostat pritom nije objavio podatke za Belgiju, Njemačku, Italiju, Portugal, Austriju i Cipar. Prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta u Sloveniji iznosila je 23.282 eura, što je znatno iznad prosjeka EU-a, čime je Slovenija zauzela visoko pet mjesto na listi zemalja s najskupljim poljoprivrednim zemljištem. Iako je obradivo zemljište u Sloveniji među najskupljima u EU-u, zakupnina oranica i trajnih travnjaka među najnižima je. U 2022. prosječna najamnina u Sloveniji bila je 140 eura, dok je prosjek zemalja članica EU-a koje su prijavile podatke bio 199 eura. Na prijelazu iz 2017. u 2018. cijena nije proporcionalno porasla u Sloveniji za razliku od Hrvatske, odnosno porasla je 15 puta. Naime, dok je cijena poljoprivrednog zemljišta (oranice) u Hrvatskoj porasla za 109 eura po hektaru, u Sloveniji je porasla za 1584 eura.

Istodobno je na razini EU-a prosječna cijena zakupa obradivoga poljoprivrednog zemljišta i/ili pašnjaka iznosila 199 eura po hektaru. Među zemljama EU-a najjeftiniji je bio u Slovačkoj, gdje je za hektar u prosjeku trebalo izdvojiti 57 eura, a blizu je i Hrvatska s prosječnom cijenom zakupa od 74 eura po hektaru, dok se najskuplji zakup plaćao u Nizozemskoj, i to u prosjeku 843 eura po hektaru. U susjednoj Mađarskoj i Litvi prosječna cijena bila je gotovo izjednačena s prosjekom EU-a.

Ipak, to su prosječne cijene poljoprivrednog zemljišta za cijele države, a kao i u Hrvatskoj, postoje velike razlike među različitim regijama pojedinih zemalja. U Mađarskoj, gdje je prosjek cijene poljoprivrednog zemljišta 4632 eura po hektaru, cijene variraju od 2994 do 5284 eura po hektaru, u Grčkoj variraju od 6008 eura do nevjerojatnih 55.515 eura po hektaru, a u Španjolskoj od 6769 do enormnih 133.863 eura po hektaru na Kanarskim otocima!

Cijene poljoprivrednog zemljišta u pravilu su stabilnije u regijama srednje i sjeverne Europe, dok najviše variraju u zamljama Mediterana. Razlog je velika geografska, klimatska i ekonomska raznolikost različitih regija unutar iste države, što je najviše izraženo u mediteranskim zemljama, poput Španjolske, Italije, Grčke i Hrvatske.

Dijana Stanić Rešicki
SISAČKA, LIČKA I KARLOVAČKA
Cijena poljoprivrednog zemljišta po županijama u kontinentalnom dijelu Hrvatske ide ponajviše u prilog Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniže cijene u Ličkoj, Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. U jadranskom dijelu Hrvatske najviše su cijene poljoprivredna zemljišta u zadarskom zaleđu te u Neretvanskoj dolini.

Možda ste propustili...

OD HAKERSKOG NAPADA NA REBRU RADILA SAMO DVA OD PET LINEARNIH AKCELERATORA

Oboljeli od raka, osim hitnih, dva tjedna nisu mogli na zračenje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

FORTENOVA GRUPA ODLUČILA

Podravka će biti novi vlasnik Belja, PIK-a Vinkovci, Vupika...

2

GUSTOĆA NASELJENOSTI U HRVATSKOJ

Najgušće naseljena Rijeka, a četvrti je Slavonski Brod

3

VINKO FILIPOVIĆ RAVNATELJ NCVVO-A, O PORAŽAVAJUĆIM REZULTATIMA MATURE

Najneugodnije iznenađenje je porast broja pristupnika koji nisu položili hrvatski