Ekonomija
NUŽNA VEĆA ULAGANJA U FINALIZACIJU

Proteklih je desetak godina izražen znatan rast udjela površina pod ekoproizvodnjom
Objavljeno 12. lipnja, 2024.
Godišnja se potrošnja ekoloških proizvoda po stanovniku u Hrvatskoj procjenjuje na 24 eura
U usporedbi s drugim državama članicama EU-a, Hrvatska prednjači u trendu rasta površina pod ekološkom proizvodnjom (8,95 %), no za postizanje cilja od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom do 2030. godine potrebno je uložiti dodatne napore.

Istaknula je to predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na razmjeni mišljenja o ekološkoj poljoprivredi i izazovima s kojima se susreću poljoprivrednici, održanoj nedavno u organizaciji Instituta Makronova u Zagrebu, koja je, uz Jean-Martina Fortiera, vodećeg stručnjaka i nagrađivanog praktičara ekološke poljoprivrede i biointenzivnog uzgoja na mikrofarmama, i Davida Pejića, najboljeg europskog i hrvatskog ekološkog poljoprivrednika, okupila brojne znanstvenike, stručnjake i zaljubljenike u ekološku poljoprivredu i održivi razvoj.

Petir je tom prigodom upozorila na potrebu povećanja broja prerađivača ekoloških proizvoda i ulaganja u finalizaciju ekoproizvoda, kako bi na njima naši proizvođači ostvarili dodanu vrijednost.

“Želim potaknuti mlade ljude da se bave poljoprivredom, jer je to jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Vjerujem da povećanjem broja malih ekogospodarstava i njihovim udruživanjem možemo zamijeniti štetnu ‘kemijsku‘ poljoprivredu proizvodnjom zdrave hrane - koja ne samo što je svježa i ukusna nego i obogaćuje ljude povezujući ih zahvalnošću i ponosom što stvaraju nešto lijepo za budućnost poljoprivrede, a time i cijelog planeta", rekao je Jean-Martin Fortier.

David Pejić je naglasio kako su društvena odgovornost, briga za budućnost i ekološki uzgoj hrane, koji nije štetan za ljude, životinje i okoliš, koji pozitivno utječe na zdravlje ljudi i ekosustav, osnova poslovanja koje je kao kružni ekosustav razvio na svojoj ekološkoj farmi "Zrno".

“Paradoks ljudske vrste je da smo hranu, kao nešto što nas treba hraniti, pretvorili u otrov, pa je upravo zbog toga pokret ekološke poljoprivrede iznimno važan", zaključio je Pejić.

Petir je također kazala da se godišnja potrošnja ekoproizvoda u Republici Hrvatskoj po stanovniku procjenjuje na 24 eura, što upućuje na nužnost jačanja povjerenja potrošača u ekološke proizvode.

Održiva proizvodnja hrane koja se brine o okolišu okosnica je ekološke proizvodnje, a tome daje doprinos i Deklaracija Hrvatskoga sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, čije je usvajanje u Hrvatskom saboru potaknula Petir.

Jean-Martin Fortier čestitao je zastupnici Petir na toj njezinoj inicijativi kojom se ističe važnost promoviranja i brendiranja Republike Hrvatske kao zemlje domaće i kvalitetne hrane, usmjerene ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, uzgoju i jačanju konkurentnosti "GMO free" proizvoda, te je dodao kako je to dobar primjer i drugim zemljama kojim putem krenuti prema održivoj budućnosti.

Inače, ovdje valja naglasiti da, prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska iz godine u godinu bilježi rast ekološke proizvodnje. "U razdoblju od 2017. do 2022. povećane su površine pod ekološkom proizvodnjom za 32.756 ha. Prema službenim podatcima DZS-a, u Hrvatskoj je u 2022. godini evidentirano ukupno 6512 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od kojih 6132 ekološka poljoprivredna proizvođača i 380 poljoprivrednih prerađivača. Od 2017. godine broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi povećan je za 49 %. Posljednjih desetak godina izražen je rast udjela površina pod ekološkom proizvodnjom. Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u 2022. godini bila je 129,4 tisuće hektara, što čini 9 % ukupno iskorištenih poljoprivrednih površina. Prema strukturi biljne proizvodnje u ekološkoj proizvodnji najzastupljeniji su trajni travnjaci s 62.590 ha (48,4 %), slijede oranice, s površinom od 49.069 ha (37,9 %), i trajni nasadi, sa 17.715 ha (13,7 %). Z.Rupčić
Najveći udio životinja u ekološkom uzgoju kod ovaca, goveda i koza
U ukupnoj površini ekoloških oraničnih usjeva najzastupljenije su zelena krma s oranica (17.757 ha), meka pšenica i pir (7193 ha), aromatsko i ljekovito bilje (4407 ha) te suncokret (4211 ha). U ukupnoj površini ekoloških trajnih nasada od 17.714 ha najzastupljeniji su voćnjaci s 14.380 ha, zatim maslinici s 2220 ha i vinogradi s 1080 ha. U ekološkoj proizvodnji drži se određeni broj životinja. Najveći udio životinja u ekološkom uzgoju u 2022. godini ostvaren je za ovce (13 %), goveda (8,2 %) i koze (8,4 %). U ostalim segmentima stočarske proizvodnje udio uzgoja u ekološkoj proizvodnji je ispod 1 %”, stoji na web-stranici Ministarstva poljoprivrede.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana