Novosti
HZMO: OKO 74 POSTO ZAHTJEVA ZA PRIZNANJE PRAVA NA MIROVINU RIJEŠI SE UNUTAR ROKOVA

Dio novih umirovljenika mjesecima čeka na isplatu svoje prve mirovine
Objavljeno 9. lipnja, 2024.
Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatska ima 1.226.530 korisnika mirovina, a u prosjeku primaju 580 eura neto

ZAGREB -  Dok HZMO kaže kako oko 74 posto zahtjeva za priznanje prava na mirovinu riješi unutar rokova te da duljina postupka ovisi o više faktora, dio novih umirovljenika čiji zahtjev nije riješen u roku žali se da konačno rješenje čeka i po šest mjeseci, a time i isplatu svoje prve mirovine.

Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatska ima 1.226.530 korisnika mirovina, a u prosjeku primaju 580 eura neto. Nije riječ o velikom iznosu, riječ je o udjelu u prosječnoj netoplaći od oko 44 posto, no za očekivati je da će zasluženu mirovinu dobiti na vrijeme.

Ipak, dio novih umirovljenika na pravu isplatu svoje prve mirovine nakon prestanka radnog odnosa, odnosno mirovinskog osiguranja čeka i po šest mjeseci.

Kako ne bi u potpunosti živjeli bez primanja, HZMO im isplaćuje predujam, odnosno akontaciju, no umirovljenici mjesecima moraju čekati i na nju, a uz to je i manjeg iznosa nego njihova buduća mirovina kako ne bi došlo do preplate.

Zahtjev predala krajem studenog, još nema konačno rješenje

Sličan je slučaj kod 65-godišnje administrativne službenice (podaci poznati redakciji) koja je nakon više od 43 godine rada krajem studenog, mjesec dana prije umirovljenja, predala zahtjev za mirovinu od kraja prosinca 2023. godine.

Rok za donošenje rješenja je od 30 do 60 dana od podnošenja zahtjeva. Ona je tek u travnju dobila rješenje da joj se priznaje pravo na starosnu mirovinu te joj je određen predujam, s prvom isplatom sredinom travnja. No početkom lipnja njezin postupak još uvijek je u tijeku jer čeka rješenje kojim će se odrediti pripadajuća svota mirovine.

Osiguranik može 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti HZMO o svojoj namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, što se zove pretkompletiranje podataka i HZMO tvrdi kako ono omogućava brže ostvarivanje prava i točniji informativni izračun mirovine.

Naša umirovljenica kaže kako je napravila pretkompletiranje u rujnu te ističe da je radila za istog poslodavca cijeli radni vijek, a devet godina je dodatno kontinuirano imala ugovor o djelu kod drugog poslodavca, sve u Zagrebu.

„Nije mi jasno što se događa i zašto postupak toliko traje kada sam sve što sam trebala predati, predala na vrijeme. Informacije dobivam na kapaljku - na telefon ih je jako teško dobiti, a mailom odgovaraju da je sve regularno”, požalila sea.

Dodala je i kako je njezina poznanica na rješenje čekala više od četiri mjeseca, no barem je predujam dobila brže.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević za Hinu je također istaknuo kako im se umirovljenici javljaju s tim problemom, a među njima je i kolega iz stranke koji je također čekao više od pola godine na svoju prvu mirovinu.

„Ima dosta umirovljenika kojima mirovine kasne kada odu u mirovinu tako da dio vremena provode zaista vrlo teško, novca nemaju”, istaknuo je.

Situaciju je ocijenio složenom, dodavši kako dio umirovljenika potroši mirovinu iz drugog mirovinskog stupa prije nego im dođe mirovina iz prvog stupa.

Ljudi onda ne mogu platiti režije, hranu, neki kasne sa stanarinom, neki se uspiju snaći kod svoje djece, rodbine ili prijatelja, a neki nemaju ni tu mogućnost, naveo je Gabričević.

Kada bi svi dobili mirovinu u roku, nitko se ne bi žalio

Pri tome problem je što predujam ne primaju svi i on se ne isplaćuje automatizmom, već HZMO akontaciju odobrava u predmetima kada je vidljivo da su ispunjeni uvjeti za priznanje prava na mirovinu, ali se visina mirovine ne može odrediti jer nisu poznati svi potrebni podaci za njezin izračun.

Gabričević se slaže kako je akontacija dobra ideja kojom se pokušavaju umanjiti posljedice čekanja na prvu mirovinu, ali upozorio je i kako ona ne rješava problem unutar sustava koji se mora riješiti.

„Kada bi svi u roku od dva mjeseca dobili mirovinu, ne bi nitko postavljao pitanja jer mnogi imaju otpremninu i mogli bi toliko preživjeti do dolaska prve mirovine. Međutim, čim prođe pet ili šest mjeseci, onda je situacija kod njih zaista kritična”, upozorio je. 

Upitan o razlozima kašnjenja prvih mirovina, HZMO je Hini odgovorio kako u pravilu donosi rješenja u zakonom propisanom roku. Na činjenicu u kojem roku će to biti utječe urednost zahtjeva, jesu li svi podaci kompletirani, o kojem pravu se radi, radi li se o predmetima u kojima činjenice utvrđuju druga nadležna tijela, odnosno na sve utječe složenost predmeta i mogućnost pribavljanja podataka koji nedostaju.

Kao neke od problema na koje nailazi, HZMO je naveo da se nedostajući podaci o stažu ili plaći pribavljaju od drugih tijela ili poslodavca, a postoje i predmeti u kojima su podaci tijekom rata uništeni ili izgubljeni pa se utvrđuje jesu li možda pohranjeni u arhivu ili drugim tijelima.

Poseban slučaj je i ako se podnosi zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu za što je dodatno potrebno vještačenje, a HZMO također ističe specifičnost 2023. godine u odnosu na ukupan broj podnesenih zahtjeva zbog zakonskih izmjena i ostvarivanja prava na isplatu dijela obiteljske mirovine.

HZMO je također naveo kako je prosječno rješavanje za 74,1 posto zahtjeva u okvirima previđenih rokova, a za 25,9 posto provodi se dodatno kompletiranje potrebnih podataka, odnosno utvrđivanje staža, plaća, posebnih statusa i slično, nakon čega se prosječno trajanje postupka za ostvarivanje prava na mirovinu produljuje za prosječno šest dana.

„U situaciji kada rješenje nije doneseno u roku 60 dana, stranka nije zakinuta u ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja ako ispunjava zakonom propisane uvjete, jer se na temelju konačnog rješenja vrši isplata razlike mirovine od dana priznanja prava”, poručili su iz HZMO-a.

Za konačno rješenje o mirovini čekaju se i podaci DZS-a i Porezne

Iz HZMO-a su napomenuli kako krajem svake godine bilježe povećan broj zahtjeva za priznanje prava na mirovinu s očekivanim danom priznanja prava od 1. siječnja.

No, upozorili su kako se početkom godine ne može donijeti konačno rješenje o pravu na mirovinu do donošenja odluke o aktualnoj vrijednosti mirovine koja ovisi o podatku o prosječnoj godišnjoj plaći svih zaposlenih u Hrvatskoj za prethodnu godinu, a što je podatak koji HZMO dobiva od Državnog zavoda za statistiku uobičajeno u ožujku.

Također im je potreban podatak o plaći podnositelja zahtjeva ostvarenoj u prethodnoj godini, što HZMO dobiva od Porezne uprave, također u ožujku.

Gabričević ističe kako takvi podaci ne bi trebali igrati veliku ulogu ako je sve informatički povezano, odnosno klikom na jedan gumb morali bi se moći naći podaci za svakog čovjeka.

„Razgovarajući s resornim Ministarstvom i ljudima koji su zaduženi za tu problematiku, zaključio sam da informatizacija zapravo još uvijek nije do kraja izvršena jer tu ima i drugih primjera. Oni bi zaista trebali doraditi informacijski sustav i biti u potpunosti povezani”, ocijenio je.

Tada bi sva rješenja mogla ići brže i umirovljenici bi svoje mirovine mogli dobiti na vrijeme, dodao je.

„To nije socijalna pomoć, to je ono što je zasluženo radom”, poručio je Gabričević.

Osim toga, mišljenja je i da im možda nedostaje kvalificirane radne snage u sustavu, što zbog odlaska u mirovinu, što zbog niskih plaća zbog kojih je teško zaposliti kvalitetne ljude.

Ove godine 5200 rješenja o predujmu mirovine

HZMO ističe kako su tijekom 2023. podneseno  677 tisuća zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, koji se odnose na tuzemno i inozemno osiguranje, matičnu evidenciju, doplatak za djecu i nacionalnu naknada za starije osobe, što je čak 195 tisuća zahtjeva više nego u 2022. godini.

S neriješenim predmetima iz prethodnog razdoblja, u HZMO-u je u 2023. na rješavanju bilo ukupno 734 tisuće zahtjeva, od kojih je riješeno 88 posto.

Do 26. svibnja 2024. ukupno je podneseno 336 tisuća zahtjeva za ostvarivanje tih prava, od čega je riješeno njih 286 tisuća.

Od tog broja, 12.000 odnosi se na broj podnesenih zahtjeva za priznavanje prava na mirovinu, uz 8000 zahtjeva podnesenih tijekom ranijeg razdoblja, od čega je riješeno 14 000, što uključuje i 5200 rješenja o predujmu mirovine.

Broj podnesenih zahtjeva za prava na mirovinu na mjesečnoj razini u travnju 2024. bio je 2362 i u pravilu se rješavaju odmah nakon prestanka osiguranja, istaknuo je HZMO.

Piše: Marina Hudoletnjak/Hina

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana