Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Azerbajdžan igra važnu ulogu u energetskoj sigurnosti Hrvatske
Objavljeno 8. lipnja, 2024.
INTERVJU: NJ. EKSC. ANAR IMANOV, VELEPOSLANIK REPUBLIKE AZERBAJDŽAN U REPUBLICI HRVATSKOJ
Odnosi između naših zemalja podignuti su na razinu strateškog partnerstva potpisivanjem Zagrebačke deklaracije o strateškom partnerstvu i prijateljstvu između Republike Azerbajdžan i Republike Hrvatske 11. ožujka 2013. - kaže Nj. Eksc. Anar Imanov, od listopada 2022. veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj, te dodaje:

- Posljednjih godina ubrzano se razvija suradnja u svim sferama, uključujući političko, gospodarsko i humanitarno područje. Imamo vrijednu aktivaciju međusobnih posjeta i kontakata, uključujući i one na najvišoj razini, i ti kontakti pokrivaju gotovo sva moguća područja. Treba naglasiti da su najstimulativniji razlog tako brzom razvoju odnosa između naših zemalja dobri odnosi predsjednika Azerbajdžana i premijera Hrvatske. Samo u 2023. godini predsjednik Ilham Aliyev i premijer Andrej Plenković sastali su se dva puta, jednom na marginama Foruma u Davosu u siječnju i drugi put tijekom posjeta gospodina Plenkovića Azerbajdžanu u studenome. Tijekom posjeta detaljno su razmotrene mogućnosti razvoja odnosa naših zemalja u svim područjima, uključujući energetiku, koja se smatra lokomotivom naših bilateralnih gospodarskih odnosa, te je odlučeno da će strane uskoro održati konzultacije na kojima će razgovarati o perspektivi razvoja suradnje u području energetike općenito, a posebno plina.

Razgovaralo se i o suradnji u razminiranju. Cijenimo što je Hrvatska poklonila Azerbajdžanu osam posebno obučenih pasa za poslove razminiranja.

Spomenuti posjet premijera Plenkovića Azerbajdžanu bio je vrlo uspješan, a susreti i razgovori tijekom tog posjeta dali su snažan poticaj daljnjem razvoju azerbajdžansko-hrvatskih odnosa u svim područjima. Osim toga, imali smo dosta intenzivnu razmjenu posjeta na razini ministara, državnih tajnika itd. Navedena intenzivna razmjena između naših zemalja jasna je manifestacija interesa koji obje strane pridaju razvoju međusobnih odnosa. Siguran sam da ćemo u sljedećim godinama vidjeti daljnje jačanje bilateralnih odnosa.

Koje su još mogućnosti produbljivanja suradnje naših dviju zemalja?

- Postoji golem potencijal za daljnje produbljivanje suradnje naših zemalja. Azerbajdžan igra važnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti Hrvatske pokrivajući gotovo svu potražnju zemlje u uvezenoj sirovoj nafti. Naravno, gospodarska suradnja naših zemalja nije ograničena energijom. Mi smo strateški partneri, imamo izvrsno političko razumijevanje i imamo čvrste namjere diversificirati gospodarsku i trgovinsku suradnju. U tom smislu suradnja u područjima kao što su farmacija, teški strojevi, poljoprivreda, turizam i razminiranje prilično je obećavajuća. Za nas je razminiranje iznimno važno, jer je Armenija minirala goleme teritorije. Azerbajdžan je kupio različite vrste strojeva za razminiranje hrvatske tvrtke Dok-Ing.

Prema naputku vodstva naših zemalja nekoliko mjeseci nakon posjeta g. Plenkovića Azerbajdžanu, u ožujku ove godine održan je u Bakuu treći sastanak mješovitog povjerenstva Vlade Republike Azerbajdžan i Vlade Republike Hrvatske za promicanje gospodarske suradnje. Taj je skup pružio priliku dužnosnicima obiju strana da detaljnije razgovaraju o obostrano korisnoj suradnji. Obje strane namjeravaju još više zbližiti naše narode i predano rade na tome.

ZELENE ENERGIJE


Kako zelena energija postaje sve važnija, Azerbajdžan je uložio velike napore i implementirao mnoge vrijedne projekte u tom području. Kakvi su potencijali suradnje Azerbajdžana i Hrvatske u području zelene energije?

- Iako je Azerbajdžan zemlja koja proizvodi naftu i plin, posljednjih godina ulažemo goleme napore u provedbu projekata zelene energije u Azerbajdžanu. Oslobođeni teritoriji Azerbajdžana obnavljaju se na temelju ekološki prihvatljivih koncepata, a i cjelokupna električna energija na oslobođenim azerbajdžanskim teritorijima, uključujući ekonomiju zone Karabaha, imat će samo zeleni izvor. Sporazum o strateškom partnerstvu u području razvoja i prijenosa zelene energije između vlada Republike Azerbajdžan, Gruzije, Rumunjske i Mađarske potpisan je u Bukureštu u prosincu 2022. Azerbajdžan ima velik potencijal za obnovljive izvore energije. Iako je bogat energetskim resursima i prepoznat kao izvoznik energije u svijetu, korištenju obnovljivih izvora energije pridaje se posebna pažnja. Dana 26. listopada 2023. godine u sklopu suradnje s Masdarom, najvećom solarnom elektranom u Kaspijskoj regiji i ZND-u, puštena je u rad solarna elektrana Garadagh snage 230 MW. Elektrana je izgrađena sa stranim ulaganjima u vrijednosti od 262 milijuna dolara i prva je solarna elektrana komunalnog razmjera realizirana privlačenjem stranih ulaganja u našu zemlju. Kao što vjerojatno znate, Azerbajdžan je izabran i za predsjedajućeg 29. konferencije o klimi (COP29), koja će se održati u Bakuu u studenome ove godine.

Uvjeren sam da postoji velik potencijal za suradnju u sferi zelene energije između naših zemalja. Budući da se azerbajdžanska električna energija, čiji je izvor zelena energija, planira dovesti u Mađarsku - susjedu Hrvatske, potencijalno i Hrvatska može biti primatelj zelene energije iz Azerbajdžana. Također, kao što sam spomenuo, Azerbajdžan provodi goleme projekte na svojim oslobođenim teritorijima usmjerene na otkrivanje potencijala zelene energije tih zemalja. Tako da se mogu uključiti i hrvatske tvrtke koje djeluju u područjima zelene energije i visoke tehnologije.

Vlada RH donijela je Odluku o obnovi i modernizaciji Hrvatskih željeznica. Znamo da je željeznička infrastruktura pridonijela i pridonosi razvoju Azerbajdžana. Koliko je željeznica ključna za ekonomski prosperitet vaše, ali i drugih zemalja danas...?

- Nema sumnje da je prometna infrastruktura općenito, a posebno željeznica, ključna za gospodarski razvoj svake zemlje. Prošlog desetljeća Azerbajdžan je znatno poboljšao i obnovio svoj željeznički sustav, ali i pokrenuo važne međunarodne projekte povezivanja. Najvažniji je željeznički projekt Baku - Tbilisi - Kars, koji je imao za cilj povezati željezničke sustave Azerbajdžana, Gruzije i Turske, a samim tim i željezničke sustave Kine i Europe. Njegov je projekt pridonio padu cijene i kraćem vremenu međunarodnog prijevoza između Kine i EU-a. Interes za taj projekt bio je ogroman. Prijevoz preko naše zemlje znatno je porastao, a kako bi zadovoljio potražnju, Azerbajdžan je uložio u povećanje gruzijskog dijela željezničke pruge Baku - Tbilisi - Kars, te je sada kapacitet tog projekta povećan s milijun tona robe godišnje na pet milijuna tona. Dobar je to primjer važnosti iskorištavanja dobro razvijenih željeznica i naravno da je odluka hrvatske Vlade o obnovi i modernizaciji željeznica ispravna i pravovremena.

KONTROLA KARABAHA


U rujnu 2023. Azerbajdžan je vratio pod svoju kontrolu teritorij Karabaha, zbog čega su to podučje napustili Armenci koji su tamo živjeli...? Kako riješiti nastalu situaciju?

- Bio bih sretan da me pitate i o sudbini 250.000 Azerbajdžanaca etnički očišćenih iz Armenije, kao i 750.000 Azerbajdžanaca koji su nasilno protjerani s prije okupiranih azerbajdžanskih teritorija. Također bih bio sretan kada bi i europski mediji i političari pokazali jednaku razinu interesa za sudbinu azerbajdžanskih izbjeglica i interno raseljenih osoba kao što to čine za Armence.

Odgovarajući na vaše pitanje želim reći da su nakon 44 dana Domovinskog rata 2020. godine, kada je Azerbajdžan oslobodio svoje okupirane teritorije, čelnici Azerbajdžana, Rusije i Armenije potpisali Trilateralnu izjavu, na temelju koje su armenske oružane snage morale napustiti regiju Karabah Azerbajdžana u isto vrijeme kada je ondje ušao ruski mirovni kontingent. Ruske mirovne snage ušle su u Karabah, ali oko 15.000 armenskog vojnog osoblja i dalje je ostalo na tim teritorijima. Oni su činili ozbiljnu prijetnju sigurnosti Azerbajdžana i njegovih građana donoseći mine iz Armenije i postavljajući ih. Brojne pozive azerbajdžanske strane da se konačno provede zajednička izjava i povuku ilegalne oružane snage s našeg teritorija Armenci nisu čuli. Nakon još jedne eksplozije mine koja je dovela do gubitka života nekoliko Azerbajdžanaca, azerbajdžanska strana odlučila je provesti lokalne protuterorističke mjere, koje su trajale manje od 24 sata i rezultirale su kapitulacijom armenskih snaga i potpunim raspadom marionetskog režima uspostavljenog nad suverenim teritorijima Azerbajdžana. Lokalne protuterorističke mjere provedene su na vrlo precizan način, ciljajući isključivo vojne formacije Armenije, bez štete za civile ili civilnu infrastrukturu. Armencima koji nisu bili uključeni u nezakonite aktivnosti protiv Azerbajdžanaca ponuđena je integracija. Kao što je azerbajdžanska strana nekoliko puta najavila da su prava, slobode i sigurnost njezinih građana armenskog podrijetla zajamčeni Ustavom Azerbajdžana i da se oni koji nisu bili uključeni u terorističke napade i druge kriminalne aktivnosti neće suočiti s nikakvim problemima. Azerbajdžan je čak uspostavio posebnu web-stranicu za one Armence koji se žele vratiti. Nažalost, spomenuta web-stranica je blokirana na teritoriju Armenije. U svakom slučaju, oni se mogu slobodno vratiti i njihova će prava biti osigurana jer se nadamo da će Armenija osigurati pravo na miran i dostojanstven povratak više od 250.000 Azerbajdžanaca u njihove domove u Armeniji.

PREGOVORI TRAJU


Zadržimo se još malo na mirovnim pregovorima između Azerbajdžana i Armenije, posebno u kontekstu načela da se sporovi trebaju rješavati dijalogom kako bi se odnosi normalizirali i uspostavo trajan mir... Vaš završni komentar?

- Dopustite mi da ponovim kako mi u Azerbajdžanu dijelimo mišljenje da se sporovi i sukobi moraju rješavati mirnim putem, pregovorima. Zbog toga je Azerbajdžan pregovarao s Armenijom o uvjetima deokupacije svojih teritorija gotovo 30 godina. Prilično dugo razdoblje, zar ne? Nakon što smo oslobodili našu zemlju 2020. godine, tijekom 44 dana Domovinskog rata, unatoč desetljećima patnje i gubitaka, milijunima izbjeglica i prognanika, tisućama gradova i sela potpuno uništenim tijekom okupacije, upravo je Azerbajdžan ponudio otvaranje nove stranice u odnosima između naših zemalja i potpisivanje mirovnog ugovora temeljenog na pet glavnih načela međunarodnog prava, uključujući uzajamno priznavanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta jednih i drugih.

Trenutno se nastavljaju pregovori. U travnju 2024. dogodio se izuzetno važan događaj u odnosima dviju strana, kada je započelo razgraničenje i demarkacija državne granice, čega su prvi rezultat vraćanje Azerbajdžanu četiriju sela koja je okupirala Armenija početkom 90-ih. Bilo je to prvi put da je armensko vodstvo službeno priznalo činjenicu okupacije azerbajdžanskog teritorija i prvi put da je Armenija mirno pristala vratiti teritorije koje je okupirala. Nadam se da će se u skoroj budućnosti tisuće Azerbajdžanaca koji su bili nasilno protjerani iz tih sela konačno vratiti svojim domovima. Dakle, spomenuti događaj je važan za razvoj mirovnog procesa između dvije države. Nadam se da će ih biti još.

Ina Stašević
Možda ste propustili...

LUCIJAN CARIĆ INFORMATIČKI STRUČNJAK

Biti sumnjičav prema svemu

TEMA TJEDNA: PERCEPCIJA USPJEHA I NEUSPJEHA

U pobjedama euforični, u porazima dramatični

MAKROEKONOMSKA ANALIZA: IZMEĐU USPJEHA I IZAZOVA

Dobro je ići naprijed, ali ponekad treba pogledati i unatrag

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana