Ekonomija
KAKO POSTATI KLIMATSKI NEUTRALAN

Za zelenu su tranziciju nužna privatna ulaganja
Objavljeno 23. svibnja, 2024.
Za postizanje ciljeva zelene tranzicije potrebna su znatno veća ulaganja privatnog sektora, rečeno je u četvrtak na konferenciji ESG - održiva budućnost, u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić istaknula je da Europa, zbog snažne izloženosti posljedicama klimatskih promjena, do 2050. želi postati prvi klimatski neutralan kontinent. Na tom putu uspostavila je i pravni okvir te usvojila važne dokumente, a kada je riječ o Hrvatskoj, Zorić kao ključni dokument koji javna sredstva usmjerava u održivost apostrofira Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Tako je trenutno od ukupno oko deset milijardi eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju 39 posto usmjereno na zelenu tranziciju i projekte energetske učinkovitosti, istaknula je. Podsjetila je i da je Hrvatska krajem 2022. postala dio koalicije ministara financija za klimatske aktivnosti, koji su osvijestili da se u održive ekonomske aktivnosti snažnije mora usmjeravati ne samo javni nego i privatni kapital. Između ostalog, Vlada je krajem prošle godine uspostavila Forum za podršku održivom financiranju, a kako je pojasnila Zorić, riječ je o jedinstvenoj točki za razmjenu informacija uz koordinaciju svih bitnih dionika, s ciljem osiguravanja podrške financijskom sektoru u RH prilikom financiranja tranzicije na održivo gospodarstvo i pružanja potpore pri usklađivanju s regulatornim zahtjevima u području održivog financiranja. "Čak i da sva javna sredstva usmjerimo u zelenu tranziciju i održive ekonomske aktivnosti, trebat će nam tri puta više sredstava iz privatnih izvora kako bismo postigli zacrtane ciljeve", ustvrdila je Zorić.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman iznio je podatak da bi za postizanje deklariranih ciljeva zelene tranzicije investicije u Uniji u tom segmentu trebale biti na razini od oko 4,5 posto BDP-a, što u slučaju Hrvatske iznosi približno 3,5 milijardi eura godišnje. "Iz dijela koji država daje sigurno neće biti dovoljno da se ispune svi ti ciljevi, nego je potrebno i na poduzetničkoj razini da se za poboljšanje energetske učinkovitosti nastavi s investicijama", izjavio je Žigman. Hrvatski poduzetnici lani su uložili više u mjere za energetsku učinkovitost no što je to bilo prošlih godina, tako da i oni polako razumiju kako je nužno da uz državu i oni daju svoj obol, dodao je.

ESG kriteriji (ESG - Environmental, Social and Governance) nefinancijski su pokazatelji o strategijama i politikama kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a kako je poručio Žigman, bez kvalitetnog korporativnog upravljanja "okolišni" i "društveni" kriteriji teško se mogu ostvariti, a u tome kod hrvatskih kompanija postoji puno prostora za napredak. H
Za postizanje ciljeva investicije u Uniji bi trebale biti na razini od oko 4,5 posto BDP-a

Možda ste propustili...

MJERE TREBAJU STUPITI NA SNAGU 30. PROSINCA

SAD od EU-a traži odgodu zakona o krčenju šuma

NUŽNA JE SURADNJA NOVINARA I STRUKE

Kako izvještavati o klimi ?

MNOGE TVRTKE S DEFICITOM RADNIKA

Roboti preuzimaju teške i opasne fizičke poslove

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MJERE TREBAJU STUPITI NA SNAGU 30. PROSINCA

SAD od EU-a traži odgodu zakona o krčenju šuma

2

POSLODAVCI SE SVE TEŽE NOSE S TERETOM VISOKIH TROŠKOVA

Potražnja za radnom snagom u SAD-u posustaje

3

KAMPANJA "JEDNA KALA, JEDNO HVALA"

Kala i ove godine promiče vrijednost dobrovoljnih vatrogasnih društava