Osijek
DORI RAŠIĆ NAGRADA ZA NAJBOLJI DIPLOMSKI RAD

Društvenu sam povijest i povijest umjetnosti spojila impresionistima
Objavljeno 21. svibnja, 2024.
Događaje druge polovine 19. st. u Francuskoj obradila na temelju impresionističkih slika
Osječanka Dora Rašić ovogodišnja je dobitnica nagrade "Ferdo Šišić" za najbolji diplomski rad koju dodjeljuju Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu, krovne udruge hrvatskih povjesničara i povjesničarki, kako bi nagradili rad istaknutih pojedinaca u području historiografije.

Nagrada joj je uručena nedavno, na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ponosna dobitnica ne skriva uzbuđenje zbog činjenice da je njezin trud prepoznala struka.

- Bila sam uzbuđena kada sam saznala da je moj rad proglašen najboljim i još me nije popustilo. Lijep je osjećaj kada netko nagradi vaš trud, rad i vrijeme koje ste u njega uložili. Bila sam počašćena već i samom činjenicom da me je Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku predložio za nagradu, odnosno moji mentori, izv. prof. dr. sc. Domagoj Tomas i dr. sc. Luka Pejić - otkrila nam je u razgovoru novopečena profesorica povijesti i hrvatskog jezika i književnosti.

Tema je njezina rada "Umjetnost i društveno-političke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća", a izradila ga je pod vodstvom već spomenutih mentora te uspješno obranila prošle godine.

U obrazloženju nagrade stoji kako dobitnica analizira odjeke složenih političkih zbivanja, socijalnih tenzija i gospodarskih kretanja u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća u djelima impresionističkih slikara kao što su Claude Monet, Édouard Manet, Edgar Degas, Camille Pissarro i drugi. Pritom, osvrćući se na odabrane fenomene koji su prožimali francusko društvo u posljednjim desetljećima 19. stoljeća - od industrijalizacije, pojave revoltiranog radništva i oblikovanja potrošačkog društva do širenja francuskog kolonijalnog imperija, rastućeg antisemitizma i vanjskopolitičkih sukoba - autorica razmatra pitanje iskoristivosti slike kao izvora u historiografskim analizama. U radu je autorica priložila i analizirala nešto manje od trideset grafičkih priloga, a u pogledu sekundarne literature konzultirala je gotovo 80 monografija i znanstvenih članaka te tridesetak enciklopedijskih natuknica.

- I inače sam tijekom studija voljela spajati umjetnost i povijest, jer mi je velika želja bila studirati povijest umjetnosti, tako da ova tema predstavlja jednu savršenu simbiozu obaju svjetova - rekla nam je dobitnica nagrade te otkrila što se krije u pozadini odluke da se u svom diplomskom radu bavi baš ovom temom.

- Na ideju sam došla vrlo jednostavno. Bilo mi je važno da se rad jednim dijelom bavi poviješću umjetnosti, a drugim dijelom društvenom povijesti, jer moji su interesi povijest svakodnevice i umjetnost, odnosno istraživanje umjetničkih izraza u društveno-političkom kontekstu, a držim da impresionizam kao umjetnički pravac to najbolje pokazuje, jer povijest svakodnevice i jest njegova bit. Impresionisti su uz realiste prvi koji su to činili u povijesti umjetnosti, tako da mi je impresionizam poslužio kao odlična baza, jer sam htjela u svome radu prikazati kako su impresionistička djela u službi svjedoka povijesnih događanja. Svaki događaj koji se u ono vrijeme zbivao, bio on političke ili društvene naravi, obradila sam na temelju impresionističkih slika. Nije to, dakle, bio onaj klasični pristup analizi likovnog djela, gdje analizirate boje, kompoziciju i slično, već koji povijesni događaj ili društveno-političke promjene ta slika prikazuje - pojašnjava Dora te dodaje kako je manje poznato koliko su najpoznatiji impresionistički slikari poput Moneta, Degasa i Renoira bili uključeni u politička zbivanja onoga doba.

- Mi ih isključivo proučavamo kroz umjetnički pogled, kao slikare, no ja sam više išla u pozadinu njihovih djela, zašto su odlučili slikati svakodnevicu, jer oni su bili revolucionarni upravo iz tog razloga što su ju prvi slikali. Do tada su motivi likovnih djela bili najčešće mitološki i alegorijski, prikazivali su se kraljevi i sl., dok impresionisti stavljaju naglasak na male ljude, na radništvo, na život buržoazije koja se tada počinje javljati kao društveni sloj, na izletišta, polja itd. - pojašnjava autorica te izdvaja jedan ogledni primjer.

- Kod Renoira imamo sliku koja prikazuje majku kako doji dijete, što dotad u povijesti umjetnosti nije bio zapažen motiv. Tek se u 19. stoljeću javlja ta svijest i potreba zbližavanja majke i djeteta, dok ranije obitelji nisu posvećivale toliko pažnje djetetu, ono je, nažalost, u većini slučajeva gledano kao još jedan izvor radne snage, da bi se s impresionistima počeo stavljati naglasak na emocionalnu povezanost majke i djeteta - ističe naša sugovornica.

Prije stjecanja diplome na Filozofskom fakultetu ova je marljiva i predana profesorica završila osječku Isusovačku klasičnu gimnaziju, a od prošle je godine zaposlena u OŠ Šećerana u istoimenom mjestu kod Belog Manastira.

- Rad u školi svakako je izazovan, ali istovremeno pruža i veliko zadovoljstvo, posebice kada svjedočite napretku učenika - otkrila nam je.

Ivan Alilović
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike