Objavljeno 16. travnja, 2024.
Na parlamentarnim izborima prekršajnih kazni za kršenje šutnje i dalje nema
Predizborna kampanja je završena i u Hrvatskoj je do 17. travnja u 19 sati na snazi predizborna šutnja. Kako stoji u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, u vrijeme izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata izbora i neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua te navođenje izjava ili pisanih djela izbornih sudionika.
Kontrola nemoguća
Stranke i kandidati pozvani su da se u to vrijeme suzdrže od predizborne promidžbe - predstavljanja kandidata i obrazlaganja izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka u medijima, fotografija kandidata te postavljanja novih plakata ili letaka. Isto tako ne bi smjeli upućivati telefonske pozive, SMS-ove ili elektroničku poštu biračima, kao ni postavljati nove promidžbene sadržaje kao što su statusi, videoklipovi, slike ili komentari na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih korisnika društvenih mreža.
Već nekoliko izbornih ciklusa, a u vrijeme vladavine društvenih mreža i širenja sadržaja preko interneta 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, postavlja se pitanje treba li zakon mijenjati i izbornu šutnju ukinuti. Bivši predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa je još 2019. godine izjavio kako smatra da izborna šutnja nema smisla. Njezinu kontrolu je, rekao je, nemoguće provesti u djelo.
Osim Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, izborna šutnja regulirana je Zakonom o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament. "No kazni za kršenje izborne šutnje ima samo kod izbora za Europski parlament i vrlo su ozbiljne", rekao nam je Slaven Hojski, glasnogovornik i član Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Hrvatska nije jedina država koja primjenjuje izbornu šutnju. Ima ju niz članica EU-a, poput Slovenije, Poljske, Mađarske ili Francuske, ne svi u istom trajanju. S druge strane, brojne europske države takvog ograničenje nemaju, osobito na sjeveru, dok je promoviranje političkih programa i kandidata zabranjeno isključivo blizu ili unutar biračkog mjesta. Primjerice, u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Finskoj ili Moldaviji. U SAD-u već više od 30 godina nema izborne šutnje kakvu ju mi poznajemo.
Izmjene zakona
Na upit nije li odredba izborne šutnje postala dijelom besmislena u vrijeme kada je na internetu to sve postalo jako teško pratiti, dodatno i zbog činjenice da na parlamentarnim izborima nema ni kazni za njezino kršenje, Hojski kaže da DIP nije zauzeo nekakav zajednički stav o eventualnom ukidanju predizborne šutnje, iako kaže kako prevladava jedan stav da bi trebalo ozbiljno razmisliti o ukidanju toga instituta.
“Ono što je vrlo zanimljivo, i mediji, i javnost, pa i određeni izborni sudionici uvijek kad je predizborna promidžba u tijeku razmišljaju o tome da bi eventualno trebalo mijenjati izborno zakonodavstvo u nekakvom širem obujmu, pa i taj dio o predizbornoj šutnji. No, kad prođu izbori, to uvijek nekako zamre i ta tema više ne bude na dnevnom redu. Posebno u ovim okolnostima kada, prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, nema prekršajnih kazni za kršenje izborne šutnje, dok su za istu stvar u Zakonu o izborima zastupnika u Europski parlament vrlo ozbiljne kazne, i za izborne sudionike, i za fizičke i pravne osobe. Ako se već i ne ide u ukidanje predizborne šutnje, trebalo bi jednostavno ujednačiti sve te odredbe, a posebno odredbe o kaznama. Naravno da je u vrijeme društvenih mreža i svih internetskih platformi vrlo teško pratiti cjelokupnu priču oko izbora i izbornih kampanja, pa bi to sigurno bio jedan od argumenata da krene u tom smjeru - razmišljati eventualno o ukidanju izborne šutnje", ističe Hojski.
Glasnogovornik DIP-a na pitanje misli li da će se to doista dogoditi i tko treba "povući" tu priču odgovara da je moguće jedino izmjenama zakona, znači u idućem sazivu Sabora, ako bude političke volje, krenuti u tom pravcu.
Igor Bošnjak
NEKIMA ODGOVARA “ODMOR OD KAMPANJE”
O tome smatra li da i najveći dio javnosti razmišlja u smjeru ukidanja izborne šutnje, Slaven Hojski kaže da prema porukama koje dobivaju od građana većina njih smatra da bi trebalo ukinuti izbornu šutnju. Opet, dodaje, neki od izbornih sudionika ističu i kako im odgovara, bar dan uoči samih izbora, nakon što su u izbornoj promidžbi prošli cijelu Hrvatsku ili bar njezin dio, imati dan odmora. “Tako da je različit stav dijela izbornih takmaca od građana. Ima prijedloga ‘za’ ukidanje, ali i onih ‘protiv’, ali ipak nekako prevladava mišljenje da bi trebalo ići prema ukidanju izborne šutnje”, rekao nam je glasnogovornik Državnog izbornog povjerenstva.
Slaven Hojski: Ako se već ne ide u ukidanje predizborne šutnje, trebalo bi ujednačiti odredbe o kaznama