Objavljeno 16. travnja, 2024.
Svatko sada ima priliku saznati iznos mirovine, čak i ako je ona još daleka budućnost
Visina mirovine i način njezina usklađivanja s primanjima bili su i u ovoj predizbornoj utakmici jedna od glavnih tema.
Anonimno i personalizirano
Zanimanje za sadašnje i buduće mirovine ne iznenađuje jer u Hrvatskoj je 1,2 milijuna umirovljenika, a među 1,65 milijuna zaposlenih (osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) brojni su oni kojima je mirovina u sve bližoj budućnosti. Središnji registar osiguranika (REGOS) pokrenuo je portal Moja mirovina, koji građanima omogućava pristup individualiziranim informacijama iz mirovinskog sustava u Hrvatskoj, ali i projekciju iznosa buduće mirovine za one koji prvi put ulaze na tržište rada.
Pristupom stranici mojamirovina.hr korisnicima se otvara anonimni mirovinski kalkulator s pomoću kojeg se anonimnim i slobodnim unosom traženih relevantnih podataka prikazuje izračun projiciranog iznosa mirovinskih primanja iz mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, a prijavom preko sustava e-Građani, uz unos propisanih vjerodajnica, pristupa se personaliziranom mirovinskom kalkulatoru. Koliko je zanimanje za tu informaciju, pokazuje kako je u nešto više od mjesec dana javne dostupnosti portala Moja mirovina zatraženo više od 133 tisuće izračuna buduće mirovine. U Regosu nam nisu mogli precizirati koliko je zahtjeva u tom broju došlo od Slavonaca, odnosno osiguranika zaposlenih na području pet slavonskih županija, ali možemo pretpostaviti kako je riječ bar o trećini zatraženih izračuna.
Kako navodi Regos, portalu Moja mirovina može se pristupiti preko poveznice mojamirovina.hr i sustava e-Građani. Kada korisnici pristupe stranici mojamirovina.hr, otvara se anonimni mirovinski kalkulator i poveznica za prijavu u sustav e-Građani, kojom je, uz unos propisanih vjerodajnica, omogućen pristup personaliziranom mirovinskom kalkulatoru. Prijavom u sustav e-Građani sustav preuzima sve relevantne podatke koji se za korisnika vode u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Regosu, te se na temelju tih podataka prikazuje individualizirana projekcija iznosa buduće mirovine za svakog korisnika u tri simulacije.
Simulacija A prikazuje do sada stečena mirovinska prava i stanje mirovinske štednje. Prikazan iznos mirovine projekcija je iznosa starosne mirovine na dan izračuna, odnosno ako od dana izračuna do ostvarivanja uvjeta za mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju korisnik više ne bi radio.
Simulacija B prikazuje projekciju iznosa buduće mirovine kada bi buduće plaće osiguranika do umirovljenja bile na razini sadašnje plaće. To je projekcija iznosa starosne mirovine koju će korisnik ostvariti ako će od tog trenutka do odlaska u mirovinu zadržati svoj sadašnji status u mirovinskom osiguranju. Ako je korisnik u tom trenutku zaposlen, pretpostavlja se da će nastaviti raditi uz jednak broj radnih sati (puno ili nepuno radno vrijeme) i plaću na razini one koju ima u trenutku izračuna, a koja će se ubuduće povećavati po istoj stopi kao i prosječna plaća u Hrvatskoj. Također, ako korisnik u tom trenutku nije zaposlen, pretpostavlja se da neće raditi do umirovljenja.
Simulacija C omogućava unos podataka prema slobodnom odabiru korisnika, a prikazuje se očekivani iznos mirovine u izabranoj opciji umirovljenja i budućih kretanja plaća i drugih dohodaka.
Informativni centri
Ta simulacija korisnicima omogućava uvid u utjecaj koji promjene relevantnih podataka za trajanja radnog vijeka, poput visine plaće i dobi umirovljenja, imaju na iznos buduće mirovine. Na taj način osiguranici mogu od prvog radnog odnosa predvidjeti koliki učinak odluka donesena za radnog vijeka ima na iznos budućih mirovinskih primanja, te tako pravodobnim odlukama utjecati na svoju financijsku budućnost i iznos svoje buduće mirovine.
Također, ovaj personalizirani mirovinski kalkulator omogućava korisnicima da na svoja računala preuzmu detaljan tablični prikaz svih podataka na temelju kojih se izračunava projicirani iznos mirovine, te zaposleni građani tako prvi put imaju uvid u podatke koji se za njih vode u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Regosu. Na taj način mogu uvidjeti i sve eventualne nedostatke u upisanim podatcima o stažu i uplaćenim doprinosima, te na vrijeme poduzeti korake kako bi se navedeni podatci u slučaju potrebe ažurirali ili upotpunili.
S pomoću ovog mirovinskog kalkulatora osiguranici prvi put mogu pristupiti svojim podatcima, kao i projekciji iznosa buduće mirovine, u svakom trenutku i od prvog radnog odnosa. Na taj način omogućeno je praćenje učinka odluka koje donosimo na tržištu rada na iznos naše buduće mirovine s ciljem poticanja građana na preuzimanje aktivne uloge u planiranju svoje financijske budućnosti.
Građani su do sada mogli saznati iznos svoje buduće mirovine najranije godinu dana prije odlaska u mirovinu, a sada, preko portala Moja mirovina, tom podatku mogu pristupiti u svakom trenutku i od samog ulaska na tržište rada. Podsjetimo i da informacije o mirovinskom osiguranju i budućoj mirovini građani mogu dobiti u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku (Strossmayerova 3). Ondje mogu isprobati i rad digitalne platforme Moja mirovina.
Dario Kuštro
NIZ FAKTORA UTJEČE NA VISINU MIROVINE
Ključni čimbenici koji utječu na iznos mirovine su visina plaće i dužina staža, a na mirovinu iz II. stupa utječu i drugi faktori, poput kategorije obveznog mirovinskog fonda. Mirovine iz II. stupa u pravilu se više isplate osiguranicima koji su veći broj godina osigurani u II. stupu, te imaju veći iznos uplaćenih doprinosa, tj. sredstava na osobnom računu. S obzirom na individualnost svakog slučaja, na pitanje isplati li se više mirovina iz I. stupa ili kombinirana mirovina iz I. i II. stupa nema jedinstvenog odgovora, ali u Regosu naglašavaju kako odluku o izboru mirovine donosi isključivo osiguranik. Nakon što građanin osiguran i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, tj. II. stupa mirovinskog osiguranja, podnese zahtjev za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu HZMO-u, Regos prikuplja informativne izračune mirovine od HZMO-a i mirovinskog osiguravajućeg društva te ih dostavlja budućem korisniku mirovine na kućnu adresu. Na temelju informativnog izračuna, građanin donosi konačnu odluku želi li primati mirovinu samo iz I. stupa ili kombiniranu mirovinu iz I. i II. stupa te u skladu sa svojom odlukom potpisuje izjavu o izboru mirovine.
AKTIVNI I NEAKTIVNI
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz popisa stanovništva 2021., od ukupno 3,3 milijuna stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina njih je 1,7 milijuna, odnosno 51,7 posto, aktivno, a 1,6 milijuna, ili 48,3 posto, neaktivno. Prema popisu iz 2021. godine, udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu iznosi 94,8 posto, a nezaposlenih 5,2 posto. Udio žena u aktivnom stanovništvu nešto je manji od udjela muškaraca i iznosi 48 posto, a njihov je udio u zaposlenom stanovništvu 47,9 posto. Broj zaposlenih u odnosu prema ukupnom broju osoba s 15 i više godina iznosi 48,9 posto. U ukupnom broju neaktivnih osoba je milijun umirovljenika (63,5 posto), među kojima je 55,5 posto žena, a učenika i studenata je 202,7 tisuća, odnosno 12,7 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku.