Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell rekao je da je "možda nekome u interesu" izbijanje šireg regionalnog rata na Bliskom istoku koji bi onemogućio zaustavljanje vojnih djelovanja u Pojasu Gaze, ne imenujući nikoga. Pozvao je na deeskalaciju sukoba između Izraela i Irana.

Iran je u subotu navečer lansirao stotine dronova i projektila na Izrael odgovarajući na njihov napad na iranski konzulat u Damasku, koji Izrael niječe. "Nalazimo se na rubu litice i moramo se odmaknuti, stisnuti kočnice i krenuti unatrag", rekao je Borrell za španjolski radio Onda Cero. U intervjuu za španjolsku TVE kaže da je EU očekivao takav odgovor Irana. "Praktično su to i dali do znanja, kao i kada će uslijediti napad. Iran je time htio ograničiti štetu koju je mogao izazvati svojim napadom", istaknuo je. Iran je projektile uputio izdaleka prema vojnim ciljevima, pa je Izrael imao vremena za rušenje te nije bilo civilnih žrtava. Borrell je rekao da očekuje odgovor od Izraela, ali i da se nada da neće izazvati daljnju eskalaciju. Kaže da u izraelskoj desničarskoj vladajućoj koaliciji postoji "duboka podjela" između tvrdolinijaša koji traže žestoku odmazdu i "umjerenije i razumnije" frakcije. Ta frakcija traži odmazdu, "ali na način koji izbjegava odgovor na odgovor", dodao je.

Borrell ističe da EU mora imati najbolje moguće odnose s Iranom unatoč sankcijama zbog njihova nuklearnog programa i drugih pitanja. "Svima je u interesu da Iran ne postane nuklearna sila i da na Bliskom istoku bude mir", rekao je, napomenuvši da su svi diplomatski napori usmjereni na to da Izrael "ostane suzdržan i ne potakne spiralu većeg nasilja". EU razgovara s obje države da "ne dođe do eskalacije". "Potrebno je kontrolirati situaciju. Dođe li do regionalnog rata velikog intenziteta, bit će nam onemogućeno zaustavljanje rata u Pojasu Gaze, što nam je primarni cilj, uz dostavljanje pomoći stotinama tisuća ljudi tamo. Palestinci ne smiju plaćati cijenu svega ovoga", ističe. Kaže da još nema jedinstvenog stajališta 27 država EU-a o trajnom miru u Gazi. "Neke zemlje poput Španjolske i Francuske su ga zatražile jer je cilj prekinuti užasnu patnju stanovnika. Nažalost, priznanje Palestine još nije stvarnost", rekao je, premda mnoge zemlje EU-a govore o rješenju s dvije priznate i susjedne države, Izraelom i palestinom. Ističe da se sukob ne smije riješiti tako da sva zemlja pripadne jačem. UN je još ranije predložio mirovno rješenje s dvije države u granicama iz 1967. godine. "Znam koliko je teško provesti to rješenje, ali neka mi netko da bolje", kaže Borrell.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski šef diplomacije David Cameron pozvali su Izrael na izbjegavanje daljnje eskalacije sukoba s Iranom. "Svi smo zabrinuti. Situacija je jako nestabilna", kaže Macron. "Način na koji je Izrael uspio s međunarodnim partnerima i onima na mjestu događaja odbiti taj napad doista je impresivan. To je uspjeh koji se ne smije prokockati i savjetujemo da pridonese deeskalaciji", rekao je pak Scholz. "Tijekom videokonferencije čelnika zemalja skupine G7 u nedjelju naša je ocjena situacije bila identična. I naš apel jako jasan: Iran mora zaustaviti tu agresiju", kaže Scholz. Cameron je pozvao Izrael da ne odgovara, kaže da trebaju "misliti glavom jednako kao i srcem". "Na mnogo načina to je bio dvostruki poraz za Iran. Napad je bio gotovo potpuni neupjeh i pokazali su svijetu da su zao utjecaj u regiji. Stoga se nadamo da neće biti osvetničkog odgovora", rekao je.

Macron je potvrdio i da je Francuska je u noći sa subote na nedjelju iz Jordana, gdje imaju zračnu bazu, izvela "presretanja" iranskih projektila i bespilotnih letjelica koje su ciljale Izrael. "Ugrožen je bio jordanski zračni prostor. Digli smo naše avione i presreli ono što smo morali", kaže, dodajući da želi "učiniti sve da se izbjegne požar" na Bliskom istoku. Ističe da Francuska pokušava biti "posrednička sila", no "Amerikanci su ti koji imaju vrlo važnu ulogu u obuzdavanju Irana", dodaje.