Hrvatska je u veljači bilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU-u na mjesečnoj razini, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata, uz naznake stabilizacije u eurozoni i Uniji. Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU-u porasla je u veljači za 0,8 odnosno za 0,7% u odnosu na prethodni mjesec. Na samom početku godine bila je pala za 3,0 % u eurozoni i za 2,7 % u EU-u. Oporavak odražava rast proizvodnje kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara, nakon oštrog pada u siječnju. Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je u eurozoni za 1,2 % i za 1% posto u EU. U siječnju bila je potonula na mjesečnoj razini za 15,5 % u zoni primjene zajedničke europske valute i za 13,6 % u Uniji. Stabilizirala se i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, prema stopi rast od 1,4 % u eurozoni i 1,7 % u EU-u. U prvom ovogodišnjem mjesecu bila je pala za 1,2 odnosno 1% u odnosu prema kraju 2023. U energetskom sektoru proizvodnja je na oba područja potonula za oko 3 %. Najviše je u veljači porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 3,8 %. Najviše je u veljači pala industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, za 4,6 %. U skupini su i Litva i Belgija s padom proizvodnje od 3,0 odnosno 2,7 posto. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u veljači za 6,4 % i za 5,4 % u EU-u, gotovo kao i u siječnju. Najsnažnije je u oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 8,9 % u eurozoni i za 7,5 % u EU-u. Znatniji pad bilježio je i sektor netrajnih dobara za široku potrošnju, za 6,1 % u eurozoni i za 4,7 % u EU- u. H