Električni automobili ključan su dio europskih planova zelene tranzicije, ali cesta pred njima puna je prepreka. Iako će u EU-u od 2035. biti zabranjena prodaja novih benzinskih i dizelskih automobila, na kontinentu je posljednjih mjeseci zastala prodaja vozila s "nultom emisijom". Tržišni udio električnih automobila smanjio se s 14,2 posto prošle na 12 posto ove godine, što se uglavnom pripisuje njemačkoj odluci da naglo obustavi subvencije za kupnju električnih automobila.

Sigrid de Vries, glavna direktorica Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), izrazila je "zabrinutost". Manje od 30 posto Europljana kaže da planira kupiti električno vozilo (EV), a više od pola ih odbija platiti više od 35.000 eura za automobil, što je cijena za koju možete dobiti malokoje električno vozilo.

Krajem prošle godine električna vozila premašila su udio od pet posto – što se smatra točkom masovnog prihvaćanja – u 31 zemlji svijeta, prema novinskoj agenciji Bloomberg. Ali među njima samo su dvije trećine od 27 država članica EU-a. Norveška, koja nije članica EU-a, ali je velik proizvođač nafte i plina, prednjači u usvajanju električnih vozila. Predvođena Teslom, električna vozila činila su 90 posto novoregistriranih automobila u Norveškoj u prvom kvartalu ove godine zahvaljujući izdašnim poreznim poticajima. Volkswagen i Volvo već su prekinuli prodaju svojih modela s unutarnjim izgaranjem u Norveškoj. Drugdje je elektrifikacija uglavnom spora. Britanija je za pet godina odgodila zabranu prodaje novih automobila s unutarnjim izgaranjem, koja se sada očekuje 2035., a mnogi smatraju da taj cilj u Europi nije realno ostvariv.

Volkswagen, Stellantis i Renault planiraju predstaviti nove, jeftinije električne modele u nadolazećim mjesecima, ali se također oslanjaju na svoje hibridne modele kako bi povećali prodaju. Jedna od glavnih prepreka koju navode stručnjaci u industriji problemi su sa širenjem potrebne infrastrukture za EV. Više od polovine punionica u EU-u nalazi se u samo dvije zemlje: Njemačkoj i Nizozemskoj...