Iran je u noći na nedjelju lansirao više od 300 bespilotnih letjelica te krstarećih i balističkih projektila na Izrael, kojih je 99 posto srušeno, kako je rekla izraelska vojska, a nedjelja je protekla u brojnim oštrim osudama toga napada, ali i izraženom strahu svijeta od daljnje eskalacije i širenja sukoba na Bliskom istoku.



Iran je ustvrdio da je napad izveo u znak odmazde za izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, u kojem je poginulo sedam časnika Revolucionarne garde, s tim što Izrael nije ni potvrdio ni negirao odgovornost za to. U TV brifingu glavni vojni glasnogovornik, izraelski kontraadmiral Daniel Hagari, ocijenio je akcije Irana "vrlo ozbiljnima" i rekao da one "guraju regiju prema eskalaciji". Iranski napad na Izrael završen je u nedjelju ujutro bez težih posljedica. Manji broj projektila zemlja-zemlja pogodio je Izrael, ranivši pritom jednu djevojčicu. Nanesena je i šteta vojnom postrojenju na jugu. Bio je to prvi iranski izravni napad s njegova teritorija na Izrael u povijesti. U Izraelu je bila proglašena zračna uzbuna, čule su se sirene i eksplozije, ali uglavnom su to bili zvuci presretanja i obaranja iranskih letjelica. U tome su uz izraelske snage sudjelovali britanski, američki i jordanski zrakoplovi koji su iranske dronove rušili iznad Sirije, Iraka i Jordana.

Iransko veleposlanstvo pri UN-u objavilo je pak da se ovom iranskom akcijom odmazda za napad može smatrati zaključenom. "U slučaju da izraelski režim napravi još jednu pogrešku, odgovor Irana bit će znatno oštriji", navode. Teheran je poručio i da pomno prate Jordan, koji bi mogao postati sljedeća meta u slučaju poteza podrške Izraelu.

Izraelski mediji pak pišu da se izraelski odgovor može očekivati, i to snažan. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova u nedjelju je iznijelo "početnu cijenu" koju Iran mora platiti. "Iranska revolucionarna garda mora biti priznata kao teroristička organizacija. Bolne sankcije moraju biti nametnute Iranu, uključujući i područje projektila. Izrael se ima pravo braniti, uspješno se obranio od iranske agresije i nastavit će to činiti u budućnosti. Iranski napad na Izrael, njegove prijetnje SAD-u i opskrba Rusije oružjem ugrožavaju svjetski mir", ističe glasnogovornik Lior Haiat.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osudila je iranski napad i tražila da se smjesta obustavi, a sve strane pozvala na razboritost. Napad i ozbiljnu prijetnju regionalnoj sigurnosti osudio je i šef EU diplomacije Josep Borrell, a tome se pridružio i NATO, čija je glasnogovornica Farah Dakhlallah pozvala na "suzdržanost kako sukob ne bi izmaknuo kontroli". Uz osudu napada koji prijeti destabilizacijom regije i poziv na suzdržanost, francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je svoju "predanost sigurnosti Izraela". Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je kako rade na tome da se izbjegne još gora vojna kriza.



Hrvatski premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X snažno je osudio napad Irana, ocijenivši da se radi o opasnom razvoju događaja, te "podržava sve napore koji vode k deeskalaciji i političkom rješavanju krize". Preporučio je hrvatskim državljanima da ne putuju u Izrael. Predsjednik RH Zoran Milanović ocijenio je da su "to sve segmenti trećeg svjetskog rata", u koji se Hrvatska ne treba miješati, kao ni u rat u Ukrajini.

Rusija, koja pak ima bliske odnose s Iranom, tvrdi da je izrazito zabrinuta zbog svega toga i pozvala je sve strane da pokažu suzdržanost. Dodaju, međutim, da će napetosti ostati sve dok se ne riješi izraelsko-palestinski sukob. Podsjećaju i na izjavu Teherana da je napad izveden unutar prava na samoobranu nakon izraelskog napada na konzulat u Damasku, koji je Moskva osudila. Hamas, koji je pokrenuo rat u Pojasu Gaze napadom na Izrael, pozdravio je napad Irana, smatrajući ga njegovim prirodnim pravom i zasluženim odgovorom na taj izraelski napad.

U nedjelju je održana i sjednica Vijeća sigurnosti na zahtjev Izraela, a šef UN-a Antonio Guterres osudio je napad Irana, pozvao na suzdržanost i trenutni prekid neprijateljstava.