S otprilike 2300 poslovnih subjekata koji se bave preradom i proizvodnjom drva, u kojima je zaposleno 30-ak tisuća radnika, ta gospodarska grana sve više se suočava s problemom likvidnosti zbog pada izvoza, dok uvoz raste, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Stanje u drvoprerađivačkoj industriji nije obećavajuće, pokazuju podatci HGK-a predočeni Hini, koji govore da su u 2023. godini najvećim drvoprerađivačima promet i prihodi pali u rasponu od pet do 55 posto, prosječno za 30 posto.



Osim toga, narudžbe u svim važnijim sortimentima za 2024. godinu su pale, pa je planiranje na razini godine neizvjesno, a uočen je i pritisak na spuštanje cijena. Proizvođači su već snižavali cijene protekle godine, ali napetost se nastavila i sada postaje upitno imaju li prostora za daljnja smanjenja cijena. U ovim uvjetima tvrtke se trude zadržati zaposlenost, a zbog navedenih okolnosti velik broj ih je u problemima likvidnosti i povećanja zaliha, te su zatražene mjere za održavanje likvidnosti, kažu u HGK-u.

Prema podatcima za 2023. godinu, Hrvatska je izvezla drva, drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti od 1,4 milijarde eura. U odnosu prema 2022. godini izvoz je smanjen za 15 posto, odnosno za 253 milijuna eura.

Najviše je izvožena sirovina, odnosno drvo i drvni proizvodi, u ukupnoj vrijednosti od 1,1 milijarde eura. Finalnih proizvoda od drva, to jest namještaja, izvezeno je za samo 333 milijuna eura, pa je omjer je 77 prema 23 posto u korist izvoza sirovina.

Piljene građe izvezeno je u vrijednosti od 454, a ogrjevnog drva i paleta za 167 milijuna eura. Što se namještaja tiče, sjedala su sa 160 milijuna eura najzastupljenija u izvozu. Izvoz ostalog namještaja i njegovih dijelova iznosio je 132 milijuna eura.

Furnira je izvezeno u vrijednosti od 101 milijuna, a građevinske stolarije za 83 milijuna eura.

S druge strane, u 2023. godini u Hrvatsku je uvezeno proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti od 1,1 milijarde eura, što čini povećanje za tri posto, odnosno 34 milijuna eura više nego prethodne godine. Udio proizvoda od drva u ukupnom uvozu iznosi tri posto.



Najviše je uvezeno namještaja i dijelova za njega, u vrijednosti od 324,8 milijuna eura.

Iz HGK-a ističu da su vodeća uvozna tržišta Bosna i Hercegovina sa 153 milijuna eura vrijednosti uvezene robe, slijede Austrija sa 146 milijuna eura, Italija sa 125 milijuna eura, Njemačka sa 117 milijuna eura i Slovenija sa 112 milijuna eura.

Iako je uvriježeno mišljenje da su Hrvatske šume te koje najviše sudjeluju u izvozu drvne mase, umjesto da se ona na domaćem tlu preoblikuje u finalni proizvod, takvo mišljenje, prema onome što smo doznali iz spomenute državne firme, ne drži vodu.

Na upit Hrvatskim šumama o tome koliko trupaca prodaju na domicilnom tržištu, a koliko izvezu, odgovoreno je da se na njihov javni poziv mogu javiti samo tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj.

Gotovo sva se godišnja proizvodnja, tvrde iz Hrvatskih šuma, proda domaćoj drvnoj industriji. Tek oko pet posto sortimenata, za koje naše tvrtke nisu iskazale interes i nisu ih povukle ugovorima, stavlja se na javna nadmetanja. Na njih se mogu prijaviti i kompanije iz inozemstva. Dakle, Hrvatske šume svojom politikom prodaje nastoje potaknuti domaću drvnu industriju na što viši stupanj finalizacije proizvoda.