Muzej suvremenog umjetnosti (MSU) otvorio je dvije izložbe posvećene umjetnicima čija se stota godišnjica rođenja obiježava ove godine - Juliju Kniferu i Josipu Vaništi, čija djela taj zagrebački muzej čuva u svojim zbirkama. Tim je izložbama počeo i obljetnički program kojim, uz stogodišnjice četvorice istaknutih umjetnika (uz Knifera i Vaništu, Aleksandra Srneca i Ivana Picelja), MSU obilježava 70 godina osnutka i 15 godina od preseljenja u novu zgradu.

- Povijest MSU-a počela je 1954. u Kulmerovoj palači na Gornjem gradu gdje su generacije kustosa stvarale ovu zbirku - rekla je ravnateljica tog muzeja Vesna Meštrić. Dodala je da ove izložbe, osim što govore o tim umjetnicima i njihovoj povezanosti s MSU, pokazuju i način na koji se gradila ta zbirka.

Kustosica izložbe "Julije Knifer - iz zbirki MSU", Radmila Iva Janković rekla je da je prošlo 10 godina od njegove retrospektive, a sada se otvara izložba koja je karakterom sasvim drugačija.

- Nije nam bio cilj pokazati sva djela koja čuvamo, nego konciznom i reduktivnom metodom, što je bila i Kniferova osnovna ideja, izraziti suštinu njegova stvaralaštva - ocijenila je.

Uz Autoportrete izložba predstavlja autorov opus nakon što je odbacio boju i usmjerio se na crne i bijele plohe u samo dva smjera – vertikalu i horizontalu, stvorivši meandar. U toj krajnje asketskoj metodi redukcije i ponavljanja pronašao je vlastiti nihilistički odgovor na stvarnost i afirmirao apsurd kao krajnji oblik slobode. U svibnju će se u MSU održati i konferencija posvećena stvaralaštvu Julija Knifera (Osijek,1924. - Pariz, 2004.).

Kustosica izložbe "Josip Vaništa - iz zbirki MSU", Kristina Bonjeković Stojković, rekla je da je ta izložba sažeti uvid u njegov kompleksni stvaralački opus, u kojem su crteži, slike, časopisi, kolaži, objekti i korespondencija, prikupljani u rasponu od sedam desetljeća.

- Već je na prvim crtežima s početka pedesetih godina prošlog stoljeća, kao i u radovima iz posljednjega desetljeća, razvidan Vaništin umjetnički postupak redukcije forme da bi se približio suštini, smislu postojanja i stvaranja - istaknula je.

Po njezinim riječima, Vaništa je kao jedan od osnivača skupine Gorgona promicao je koncepte koji su prožeti mišlju o apsurdu i ispraznosti, negirajući i odbacujući umjetničke konvencije te istražujući nova estetska područja.

Kanonska djela toga razdoblja Josip Vaništa (Karlovac, 1924. - Zagreb, 2018.) su Srebrna linija, potom prva instalacija na ovim područjima Beskonačni štap/U čast Manetu ili samizdati antičasopisa Gorgona.

Izložbe dvojice umjetnika, koje je otvorio izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Veljko Mihalić, mogu se razgledati do 12. svibnja. H