Američke lansirne rakete Delta, koje su od 1960. godine obavile gotovo 400 svemirskih misija, umirovljene su, nakon što su u utorak Američke svemirske snage i United Launch Alliance (ULA) posljednjom Deltom IV Heavy lansirali u orbitu američki špijunski satelit. Raketa visoka kao 23-katnica poletjela je s lansirne rampe svemirskih snaga u Cape Canaveralu na Floridi.

Let je bio namijenjen za postavljanje satelita Nacionalnog ureda za izviđanje (NRO), američke obrambene obavještajne agencije, u tajnoj misiji označenoj kao NROL-70. Terensko zapovjedništvo svemirskih snaga potvrdilo je nekoliko sati nakon lansiranja da je teret uspješno dopremljen u orbitu. Bio je to 16. i posljednji let rakete Delta IV Heavy, i posljednji bilo koje rakete tipa Delta, klase lansirnih raketa koja je potekla od modificiranog balističkog projektila srednjeg dometa i s vremenom uključila dvadesetak sve snažnijih varijanti. Otkako je raketa Thor-Delta 1960. godine predstavljena, rakete tog tipa obavile su 389 lansiranja s korisnim teretom, od prvih vremenskih i GPS satelita na svijetu do NASA-inih znanstvenih misija, uključujući osam svemirskih letjelica na Mars.

Prvi pasivni komunikacijski satelit na svijetu, Echo 1A, i prvi aktivni komunikacijski satelit, Telstar 1, koji je omogućio transatlantski televizijski prijenos, lansirani su raketom Thor-Delta 1960. odnosno 1962. godine. Rakete Delta II lansirale su 2003. rovere Spirit i Opportunity na Mars, a Delta IV poslala je solarnu sondu Parker u svemir 2018. "Raketa Delta igrala je ključnu ulogu u evoluciji svemirskih letova od 1960-ih", rekao je Tory Bruno, predsjednik i glavni izvršni direktor ULA-e.

ULA, partnerstvo zrakoplovnih divova Boeinga i Lockheed Martina, povlači rakete Delta i Atlas, a njih će zamijeniti novorazvijena raketa Vulcan, koja je svoj inauguracijski let obavila u siječnju noseći privatno financiranu letjelicu za slijetanje na Mjesec. Atlas V ima još 17 rezerviranih misija. Raketa Delta IV, teška 733 tone kad je puna goriva, sastoji se od donjeg stupnja s tri bustera i gornjeg stupnja s jednim motorom koji nosi korisni teret u orbitu. H