Savezni ministar financija Christian Lindner ponovo izaziva previranja u koaliciji. Vođa FDP-a iskoristio je dane oko Uskrsa da još jednom ubaci svoje političke zahtjeve u tekuće pregovore o proračunu. Oni se mogu sažeti ovako: Njemačka bi trebala ostvariti goleme uštede, a idealno bi bilo da uštedi na socijalnim davanjima. Dugoročno gledano, to je najbolji način da se pokrije rastuća vojna potrošnja, naveo je on. O svemu što se zbiva za DW piše Sabine Kinkartz, čiju analizu prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu.

Njemački mediji to su prenijeli sljedećim naslovom: "Mirovina ili naoružanje?". SPD i Zeleni, koji zajedno s FDP-om čine vladu, oštro su reagirali. Uostalom, kancelar Olaf Scholz je prije Uskrsa izjavio: "Meni je vrlo jasno - što je bilo i osnova za koalicijski sporazum - da nećemo planirati bilo kakvo pogoršanje u području socijalne države." Vicekancelar iz stranke Zelenih i ministar gospodarstva Robert Habeck također je dao slične izjave.



Međutim, Lindner od svojih zahtjeva ne odustaje. On treba izraditi savezni proračun za 2025. godinu i već je poznato da će nedostajati između 25 i 30 milijardi eura, što je oko 15 posto iznosa koji bi bio potreban za realizaciju političkih planova svih ministarstava. Lindner je sada definirao gornje granice za sva ministarstva i gotovo su svagdje one znatno niže od onoga što je odobreno 2024. godine. Remen treba posebno stegnuti kada je u pitanju razvojna pomoć, ali i u Ministarstvu obitelji te Ministarstvu vanjskih poslova.

Ministarstva bi do 19. travnja trebala dati konkretne prijedloge gdje točno žele uštedjeti novac - a ministru financija nije mrsko da ih pri tome savjetuje. "Zaokret u socijalnoj državi" u Njemačkoj je jednako nužan kao i "ekonomski zaokret", kaže Lindner. S obzirom na dramatično lošu gospodarsku situaciju, ta usporedba jednaka je objavi rata koalicijskim partnerima.

SPD, Zeleni i FDP zajedno vladaju od prosinca 2021., a idući redoviti savezni izbori održat će se u rujnu 2025. To je još gotovo godinu i pol dana. Međutim, sve je jači dojam da je koalicija, po stranačkim bojama poznata i kao "semafor-koalicija", već odavno iskoristila svoj potencijal. U načelu, postoje velike razlike između dvije lijeve i jedne ekonomski liberalne stranke. U početku su svi pokušavali to ostaviti po strani i odlučili su naći zajednički jezik. Sebe su doživljavali kao progresivnu koaliciju i nastojali modernizirati Njemačku. Ali onda je Rusija napala Ukrajinu. Energetska kriza i inflacija pogodile su zemlju, gospodarstvo je doživjelo krah i novca je bilo sve manje.

Neki od projekata dogovorenih u koalicijskom sporazumu su realizirani, neki su izgubljeni s obzirom na trenutnu situaciju. Koalicija pati od loših rezultata u anketama javnog mnijenja; nikada prije savezna vlada nije bila toliko nepopularna među građanima. Posebno su SPD i FDP daleko ispod razine podrške koju su dobili na saveznim izborima.



Europski parlament će se birati u lipnju, a u rujnu će se održati pokrajinski izbori u tri savezne pokrajine. U toj situaciji same stranke najbliže su same sebi. Christian Lindner je krajem ožujka rekao novinskoj agenciji dpa da građani na izborima mogu odlučiti "treba li biti više države, više duga i većih poreza ili (im je draža) mršava država s manjim teretom kamata i nižim porezima".

Ali to sada nije sve što razdvaja semaforsku koaliciju. Mišljenja se već mjesecima razilaze kada je u pitanju isporuka oružja Ukrajini. U tom smislu Zeleni i FDP su bliži i slažu se o vojnoj podršci, a SPD, s druge strane, redovito oklijeva kada je u pitanju teško naoružanje. To je bio slučaj s tenkovima Leopard, a ništa drukčije nije ni s krstarećim raketama Taurus. Dok se gusjenice tenkova sada već kreću po Ukrajini, Scholz i dalje odbija isporuku Taurusa. "Ja sam kancelar i zbog toga će tako biti", rekao je on u ožujku. Ali rasprava se nastavlja usprkos vetu i postaje sve toksičnija.

Tijekom posljednjeg tjedna zasjedanja Bundestaga prije Uskrsa SPD se koristio riječima poput "zlonamjerno" i "primitivno" pozivajući se na izjave FDP-a. Kancelar, koji je iz stranke SPD, izjavio je da su argumenti Zelenih i FDP-a "sramotni" i "smiješni". FDP je, s druge strane, optužio vođu Kluba zastupnika SPD-a da želi napustiti Ukrajinu i ponovo se približi Rusiji, jer je govorio o "zamrzavanju" rata. Dok je on govorio u Bundestagu, ministrica vanjskih poslova iz stranke Zelenih odmahivala je glavom kako bi svi mogli vidjeti. Vodeće osobe FDP-a u konačnici su glasale u Bundestagu za prijedlog oporbe za isporuku Taurusa i time protiv kancelarova veta.

U toj situaciji činjenica da se Scholz i dalje oslanja na semafor-koaliciju gotovo zvuči kao bajka. "I dalje ima nešto u tome da se držimo skupa", rekao je on na proslavi godišnjice SPD-a. On se nada da se "duh cijele vlade može ponovo rasplamsati", a kada postoje "različita mišljenja", onda im se samo mora pronaći zajednički nazivnik.

Može li ovo biti više od obične želje? Malo je vjerojatno da će se koalicija prijevremeno raspasti i da će doći do novih izbora. SPD bi riskirao da izgubi Ured kancelara, a FDP bi morao strahovati hoće li uopće ponovo ući u Bundestag. Vjerojatnije je da će sve tri stranke nastaviti po starom: svađati se i nekako pokušavati izoštriti vlastite profile. Za SPD to znači razmišljanje o svojoj tradiciji mirovne stranke. Kada je tadašnji kancelar Gerhard Schröder odbio njemačko sudjelovanje u ratu u Iraku 2002. godine, stanovništvo ga je jako dobro prihvatilo. SPD je poslije pobijedio na saveznim izborima, iako se već smatralo da su izgubljeni.

Paralela s trenutnom situacijom? Kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da ne treba isključiti slanje kopnenih trupa u Ukrajinu, Olaf Scholz je požurio izjaviti da nikada neće poslati vojnike Bundeswehra u Ukrajinu.



Tamo gdje ga drugi optužuju za kolebljivost, pa čak i kukavičluk, kancelar govori o razboritosti i sebe vidi u skladu s većinom građana. Iako podržavaju isporuke oružja Ukrajini, istovremeno se boje da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat. Međutim, kritično pismo pet povjesničara Izvršnom odboru SPD-a podiže sumnju u činjenicu da je kancelarova neodlučnost u stranci neosporiva. U pismu profesori, svi članovi SPD-a, optužuju kancelara za nedostatak "nedvosmislene solidarnosti" s Ukrajinom. Izjava o "zamrzavanju" rata bila je "fatalna", a tvrdnje SPD-a su "u više navrata bile proizvoljne, pogrešne i često činjenično netočne", navodi se, između ostalog, u pismu.

Profesori, uključujući i poznatog znanstvenika Heinricha-Augusta Winklera, dolaze do zaključka koji je jednak pljusci upućenoj izravno Olafu Scholzu: "Kada kancelar i stranačko vodstvo povuku crvene linije ne za Rusiju, nego isključivo za njemačku politiku, oni slabe njemačku sigurnosnu politiku i idu na ruku Rusiji."