Neke zemlje zapadnog Balkana čekaju već dvadesetak godina da se približe Europskoj uniji - ali put je trnovit. U mnogim slučajevima nužne reforme nisu provedene, a dugo je i u samom EU-u nedostajalo političke volje i jasne strategije za zapadni Balkan - piše za DW Rosalia Romaniec, čiji prilog prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu.

Ali sada, u doba kada se EU suočava s dva rata - ruskim agresorskim ratom u Ukrajini i sukobom na Bliskom istoku - jasno je da bi nestabilan zapadni Balkan mogao postati dodatni sigurnosni rizik. "Ruski agresorski rat protiv Ukrajine čini proširenje EU-a geopolitičkom nužnošću", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u nedavnom posjetu Crnoj Gori, prvoj destinaciji njezina dvodnevnog putovanja na zapadni Balkan.

Crna Gora, koja je i članica NATO-a, najdalje je odmaknula od šest zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u na zapadnom Balkanu. Crna Gora je počela reformu pravosuđa, a pozicija višeg državnog odvjetnika, koja je godinama bila prazna konačno je popunjena pod pritiskom Bruxellesa. Ali još je dug put do ispunjenja svih kriterija. Ipak, proeuropska vlada Crne Gore gura naprijed s ambicioznim planom; ona predstavlja nacionalnu inicijativu čiji je cilj da 2028. godine postane 28. država članica EU-a.



Od 33 otvorena poglavlja Crna Gora je do sada zatvorila samo tri. Ipak, crnogorski ministar vanjskih poslova Filip Ivanović to u javnosti predstavlja kao pozitivan signal. Njegova zemlja želi se držati datuma 2028. godine. "To je moguće i realno", uvjerava on. U Crnoj Gori je potpora pridruživanju EU-u posebno visoka: gotovo 80 posto stanovništva pozitivno gleda na članstvo u Uniji. Usporedbe radi: u Srbiji tek svaki treći građanin podržava pristupanje EU-u. Sadašnje crnogorsko vodstvo želi iskoristiti pozitivno raspoloženje za reforme.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, zemlje u koju je Baerbock stigla drugog dana svog putovanja, također je pružilo uvjeravanja da će podržati nužne reforme. Nakon zakona o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, ta država uskoro treba donijeti još jedan zakon za rješavanje sukoba interesa i započeti reformu pravosuđa. Njemačka ministrica vanjskih poslova trenutno vidi Bosnu i Hercegovinu "na ključnom raskrižju" na putu k EU-u. "U povijesti uvijek postoje trenutci kada morate iskoristiti priliku", upozorila je Baerbock na konferenciji za novinare u Sarajevu, koju je održala zajedno s bosanskohercegovačkim kolegom Elmedinom Konakovićem.

Ali proces političkog odlučivanja u BiH jako je težak. Budući da je zemlja podijeljena na tri etničke skupine, velike reforme zahtijevaju posebno velike napore da bi se došlo do jedinstvenog stava. "Ovdje svaki političar može blokirati procese donošenja odluka", rekao je ministar Konaković objašnjavajući situaciju, te dodao: "Ne želimo našim građanima uskratiti šansu da uđu u EU."

BiH je kandidatkinja za članstvo u EU-u od prosinca 2022. Njezino vodstvo se trenutno ne bori samo za spremnost svih dijelova zemlje za reforme nego i protiv sve češćih pokušaja destabilizacije iz Moskve. U Bosni i Hercegovini sve to ima jedno lice: to je Milorad Dodik. Nacionalistički predsjednik Republike Srpske (RS) ima za cilj odvajanje etničkog srpskog dijela od ostatka zemlje. Slično predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, on također održava bliske kontakte s Kremljom i nedavno je posjetio dva vladara istoka: Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina.

Čelnici Bosne i Hercegovine pokušavaju prema van smanjiti problematičnu ulogu separatista Dodika. Ljudi u zemlji naviknuli su se na njega, rekao je Konaković. Al, Baerbock je na zajedničkom sastanku upozorila na "maštanja o podjelama" i promovirala jedinstvo zemlje na putu k Uniji. "Želimo da se Bosna i Hercegovina kao cijela država pridruži Europskoj uniji", rekla je ona u Sarajevu.



Osim unutarnjih političkih problema i rastućeg političkog utjecaja Rusije zabrinutost na zapadnom Balkanu izaziva i aktualna geopolitička situacija. Neki strahuju da će nakon izbora za Europski parlament biti više euroskeptika i da će Donald Trump pobijediti na izborima u SAD-u. Zato vlada zabrinutost da bi to ponovo odvuklo pozornost Europe od zapadnog Balkana.

Njemački kreatori vanjske politike ne vide da se to događa na taj način. Oporbeni političar Jürgen Hardt (CDU), koji je pratio Baerbock na putovanju u Crnu Goru i BiH, smatra da će geopolitičko značenje zapadnog Balkana za Europu vjerojatno rasti s obzirom na takve scenarije. "Trenutno je veće nego ikada prije", rekao je on za DW. Regija onda ne bi smjela biti prepuštena ruskoj zoni utjecaja.

“Posebno ako se u obzir uzme činjenica da nam je zapadni Balkan tako blizu, naš cilj sada mora biti da Europa i Zapad tu sviraju prvu violinu", rekao je posebni izaslanik njemačke vlade za zemlje zapadnog Balkana Manuel Sarazzin, koji je također bio u pratnji ministrice vanjskih poslova. Jer nestabilna regija na kućnom pragu EU-a inače bi mogla postati velika slaba točka za Europsku uniju.