Svjetska banka očekuje da će u 2024. godini gospodarski rast u Hrvatskoj ubrzati na tri posto, prvenstveno kao rezultat prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike.

Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost, te je s rastom BDP-a od 2,8 posto u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Europske unije. To je ponajviše posljedica brzorastućeg turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU-a, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada i velikog priljeva doznaka radnika iz inozemstva, što je potaknulo stabilan rast osobne potrošnje, stoji u izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije.

“Očekuje se da će 2024. rast u Hrvatskoj ubrzati na tri posto, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike. Usto, snažno tržište rada, s relativno visokim udjelom poduzeća koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko povećanje plaća, dodatno će pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija će nastaviti opadati i postupno se približiti ciljnoj razini ESB-a od gotovo dva posto do početka 2025., ali rizici i dalje postoje zbog pritiska na rast plaća", ističu. Prognoziraju da će gospodarska aktivnost na tržištima u nastajanju i razvoju 2024. vjerojatno usporiti, jer slabo globalno gospodarstvo, pooštrena monetarna politika, usporavanje kineskoga gospodarstva i niže cijene robe smanjuju izglede za rast.

“Rast u regiji u 2024. vjerojatno će usporiti na 2,8 posto nakon znatnog povećanja, na 3,3 posto, u 2023., kad su gospodarstva Rusije i ratom pogođene Ukrajine ponovno počela rasti, te zahvaljujući snažnijem oporavku središnje Azije", navodi se. Na tržištima u nastajanju i razvoju u inflacija se smanjila brže od očekivanog, uglavnom zbog oštrog pada cijena energenata i hrane. Medijan godišnje inflacije potrošačkih cijena u regiji smanjio se s 15 posto početkom 2023. na 4,2 posto do veljače 2024. Neovisno o tome, kriza troškova života iz 2022. i dalje utječe na kućanstva iako se realni dohodak 2023. povećao, napominju. Ove će godine i u Turskoj rast vjerojatno oslabjeti, na tri posto, jer će makroekonomska konsolidacija ograničiti domaću potražnju. Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit će izglede u središnjoj Aziji, pri čemu će rast s procijenjenih 5,5 posto u 2023. ove godine usporiti na 4,1. Glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Ivailo Izvorski upozorava da se privatni sektor u nekoliko zemalja suočava s preprekama koje onemogućuju njegovo širenje i inovacije. "Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u gospodarstvo, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti financiranja za poduzeća", kaže Izvorski.

Problemi privatnih poduzeća su i nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vještina, što uvelike otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom razdoblju. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija, kažu iz Banke. Kako bi povećala produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom financiranju, navode.