Prvi rezultati Izbornog kompasa za parlamentarne izbore pokazali su da bi od 100.000 sudionika njih više od 40 % vjerojatno glasalo za stranku programski najbližu, a čak četvrtina to nikada ne bi učinila.

Glavna svrha tog kompasa je da pruži korisniku povratnu informaciju o njegovu programskom slaganju s pojedinim strankama i u njega proizvede razmišljanje o izborima na možda drugi način, rekao je Goran Čular, član istraživačkog tima i profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG). Naveo je kako je dosta stvari očekivano, poput toga da će Izborni kompas više ispunjavati mlađi ljudi. Prosječno, razlike između onih koji su ga ispunili su malene i naginju lijevo-liberalno, no ima i malih razlika između pojedinih skupina, pa žene i najstariji ispitanici imaju nešto ekonomski lijeve i liberalnije stavove. Muškarci su izrazili veću vjerojatnost glasanja za programski bližu stranku, kao i stariji. Niže obrazovani i najmlađi više su ekonomski lijevo, ali kulturno konzervativnije, a obrazovaniji i stariji liberalniji, ali ekonomski desnije.

- Rezultati su dosta otišli prema mlađim i više obrazovanima, ali pokazuju male razlike između grupa. Ono što me u prvim nalazima možda iznenadilo je pozicioniranje političkih pitanja oko kojih se ljudi jako slažu ili jako ne slažu - ističe Čular. Tako ne bi rekao da se ljudi dosta slažu oko, primjerice, građanskog odgoja ili da strani radnici nisu rješenje demografskog pitanja, no polarizirajuća pitanja nisu bila iznenađujuća, kao ni to da će mnogi korisnici biti iznenađeni time što im je programski najbliža stranka za koju ne bi nikad glasali, za što su primali i kritike ispitanika, dodao je. “Nastojali smo da pitanja budu reprezentativna za sve stranačke programe jednako, ali postoji i druga strana priče, a to je da birač možda dosad uopće nije razmišljao da je možda programski stvarno blizak stranci za koju nema šanse da glasa”, kaže Čular.

Član tima i profesor na FPZG-u Kosta Bovan kaže da su razni razlozi zašto se nekome neka stranka sviđa ili ne iz izborne ili glasačke perspektive - primjerice, možda mu se ne sviđa predsjednik stranke ili misli da je neka stranka koruptivna. “To je odvojeno od toga jesmo li nekoj stranci programski bliži, to je drugi aspekt glasačke odluke, očito dovoljno jak za četvrtinu korisnika da kažu - čak i ako smo programski bliski, nema šanse da im dam glas”, ističe.

Uzorak je činilo više odo 100.000 sudionika koji su Kompas ispunili u prvih tjedan dana, do nedjelje navečer, a sada ih je sigurno već oko 150.000. Aplikaciju su razvili istraživači s FPZG-a uz pomoć nizozemske agencije Kieskompas. Izborni kompas treći put je aktiviran kod nas, ali prvi put za parlamentarne izbore, a otvoren je do ponedjeljka u ponoć. H/I.B.