Svijet
REFORMA PRAVILA O MIGRACIJAMA

Stroži postupak azila u EU-u i pojačana provjera
Objavljeno 11. travnja, 2024.
Sokol: Države članice, a ne krijumčari, bit će te koje će odlučivati tko može, a tko ne može ući u Europsku uniju
Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u srijedu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu novi pakt o migracijama i azilu, te je sada još preostalo da ga usvoji Vijeće EU-a. Protiv su glasali zastupnici krajnje desnice i krajnje ljevice. Nova bi pravila trebala uvesti više reda u suočavanju s problemom koji muči EU još od 2015.

Reforma pravila o upravljanju migracijama i azilu temelju se na prijedlozima Komisije iz 2020., nakon što je prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao. O paketu je postignut privremeni politički dogovor Vijeća EU-a i Parlamenta i sada taj dogovor trebaju izglasati obje institucije da bi stupio na snagu. Privremeni politički dogovor rezultat je kompromisa kojim nitko nije do kraja zadovoljan. Za krajnju desnicu on nije dovoljno restriktivan, a za najveći dio zastupnika Zelenih i krajnje ljevice paket je prestrog i drže da se njime krše prava migranata.

Dogovor predviđa da zemlje prvog ulaza migranata na teritorij EU-a provode stroži postupak azila na vanjskim granicama Unije i imaju više ovlasti u vraćanju tražitelja azila koji imaju male izglede da im bude odobrena međunarodna zaštita. Kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će uplaćivati u zajednički fond EU-a za prihvat migranata. Paket uključuje i pet uredbi. Prva se odnosi na dubinsku provjeru na granicama, što znači da se uvode jedinstvena pravila o identifikaciji državljana trećih zemalja, što treba pridonijeti sigurnosti unutar šengenskog područja. Druga je uredba o Eurodacu, zajedničkoj bazi podataka u kojoj se prikupljaju podatci za otkrivanje nedopuštenih kretanja. Zatim, uredba o postupcima azila, koja predviđa brži i učinkovitiji postupak azila i vraćanja. Uredba predviđa postupak na granici za one koji statistički imaju male izglede za dobivanje azila, ti migranti će biti zadržani u centrima za prihvat na granicama dok se njihov zahtjev ispituje po ubrzanoj proceduri s ciljem da ih se što brže vrati. Četvrta je uredba o upravljanju azilom i migracijama, kojom se uspostavlja novi mehanizam solidarnosti među članicama kako bi se uravnotežio sustav u kojem je nekoliko zemalja odgovorno za većinu zahtjeva za azil. Peta je uredba o kriznim situacijama. Ona treba osigurati da EU bude pripremljen za suočavanje s kriznim situacijama, uključujući instrumentalizaciju migranata, poput onoga što čine Rusija ili Bjelorusija kada šalju velik broj ljudi iz trećih zemalja prema EU-u.

Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol smatra da će zbog novih pravila granice EU-a biti otpornije na ilegalne migracije. Govoreći na plenarnom zasjedanju Sokol je istaknuo da će države članice, a ne krijumčari, biti te koje će odlučivati tko može, a tko ne može ući u Uniju. "Važno je spriječiti učestale zlouporabe sustava azila i razlikovati ekonomske migrante od izbjeglica", rekao je.

Dijana Pavlović
UDRUGE: PAKT VODI KRŠENJU PRAVA
Glasanje je u srijedu bilo nakratko prekinuto kada su prosvjednici s galerije počeli izvikivati "pakt ubija". Belgijsko predsjedništvo je u utorak navečer pozvalo zastupnike da budu odgovorni i odobre vjerojatno najkontroverzniju reformu u ovom sazivu. Protiv dogovorenog kompromisa bio je velik broj nevladinih organizacija, njih 161. Nevladine organizacije odbacuju tvrdnje da je kompromis uspjeh jer rješava problem solidarnosti među državama članicama i tvrde da vodi ka "kršenju ljudskih prava".