Ovogodišnji ožujak bio je najtopliji ožujak u povijesti mjerenja. Pokazali su to podatci službe EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus.

Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podatci su iz mjesečnog biltena Copernicusa. Dakle, to nije bio samo deseti uzastopni mjesec koji je oborio vlastiti toplinski rekord nego je i "globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša dosad evidentirana" te premašuje predindustrijski prosjek za 1,58 Celzijevih stupnjeva zbog desetljeća emisija stakleničkih plinova, čiji je učinak od sredine 2023. godine posebno naglašen fenomenom El Niña, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa. "To je dugoročan trend s iznimnim rekordima, koji nas jako zabrinjava", rekla je Burgess, dodavši da nam praćenje i "proučavanje ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec doista pokazuje da se naša klima vrlo brzo mijenja".

Skup podataka Copernicusa seže do 1940., a znanstvenici su ga usporedili s ostalim relevantnim podatcima da bi potvrdili kako je prošli mjesec bio najtopliji ožujak od predindustrijskog razdoblja. Već je 2023. bila najtoplija godina na planetu prema svjetskim zapisima, koji postoje od 1850. Ekstremni vremenski uvjeti ove su godine globalno izazvali pustoš. Suša na području amazonske prašume u razdoblju od siječnja do ožujka potaknula je rekordan broj šumskih požara u Venezueli, a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milijune ljudi s glađu. Burgess je kazala da podatci o morima i oceanima "nisu ništa manje šokantni", jer je novi rekord globalne temperature površine oceana, postavljen u veljači, ponovno premašen u ožujku. Oceani prekrivaju 70 posto planeta i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život, apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene onečišćenjem ugljikovim dioksidom, što je rezultat ljudske aktivnosti. Znanstvenici su prošlog mjeseca upozorili da će zbog zagrijavanja oceana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja koralja i da bi ono moglo biti najopasnije u povijesti planeta. Primarni uzrok iznimnih vrućina su emisije stakleničkih plinova koje je prouzročio čovjek, navodi Copernicus.

Ostali čimbenici koji utječu na porast temperature su El Nino, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda istočnoga ekvatorijalnog Tihog oceana, koji se događao ciklički u razdoblju od tri ili osam godina. El Nino je dosegnuo vrhunac u prosincu i siječnju te sada slabi, što bi moglo pridonijeti da se prekine vrući niz prema kraju godine. Topliji oceani znače i više vlage u atmosferi. Znanstvenici kažu da zrak općenito može zadržati oko sedam posto više vodene pare za svaki Celzijev stupanj porasta temperature. To rezultira sve nestalnijim vremenskim prilikama, poput žestokih vjetrova i obilnih kiša. "Znamo da će razdoblje u kojemu trenutno živimo vjerojatno biti najtoplije u posljednjih 100.000 godina", rekla je Burgess.