U trenutku prvog kontakta s Cleveland Clinic u Abu Dhabiju (CCAD) imao je 37 godina, a četiri godine poslije, u listopadu 2019., zajedno sa svojim suradnicima, osnovao je uz punu potporu uprave i kirurškog kolegija Barijatrijski program u Kliničkom bolničkom centru Osijek. Riječ je o dr. sc. Zdenku Borasu, specijalistu opće, subspecijalistu abdominalne kirurgije, barijatrijskom kirurgu, pročelniku Odjela za barijatrijsku i minimalno invazivnu kirurgiju Zavoda za abdominalnu kirurgiju KBC-a Osijek, za kojega pacijenti kažu da je stručnjak koji (i) nemoguće čini mogućim! Najbolji kirurg, a prije svega čovjek! Za svoje pacijente uvijek tu i uz maksimalan angažman.

No iza, ili, bolje reći, ispred, takve ocjene stoji dugotrajan, naporan i težak rad te pun angažman. Danas kaže kako mu je odluka o obiteljskom odlasku u Ujedinjene Arapske Emirate bila najbolja životna i profesionalna odluka koju je donio.

- Da bi se kirurg mojih godina odlučio na odlazak u inozemstvo, mora se posložiti nekoliko okolnosti. Kao prvo, mora se otvoriti prilika za usavršavanje i napredovanje u kirurškoj struci, što se meni, srećom, dogodilo. Druga stvar koja je također odigrala veliku ulogu je renome i ugled same Klinike Cleveland, koja je uz Kliniku Mayo vodeća američka bolnica, te mi je sam poziv na razgovor za posao bio jednako izazov kao i čast. Naravno, kad sam nakon trodnevnih intervjua dobio položaj u jednoj od najsuvremenijih i najboljih bolnica na svijetu, to sam shvatio kao znak i bez puno razmišljanja prihvatio životnu avanturu - objašnjava nam dr. Boras na trećem katu klinike osječkog KBC-a nakon jutarnje vizite svojih pacijenata.

Javio se ondje na natječaj za mjesto specijalista unutar DDI-ja (Digestive Disease Institutea), u zavod gdje rade abdominalni kirurzi i gastroenterolozi. U barijatrijski je tim, međutim, ušao na nagovor svog glavnog mentora, dr. Javeda Ahmeda Raze, jer je ta grana kirurgije nudila laparoskopsko, ali i robotsko usavršavanje, te se mogao usavršavati i učiti od vrhunskih kirurga u timu.

Kliniku Cleveland u Abu Dhabiju opisuje sljedećim riječima: "Kao da je svemirski brod sletio na obalu mora."

- Naravno da je u samom svjetskom vrhu po kvaliteti usluge pacijentu, od liječnika, koji su probrani prema najstrožijim kriterijima, do same orijentacije i edukacije života u Emiratima, koja traje mjesec dana, a na kraju i vrlo stroge kvalitete usluge koja se pruža pacijentima iz svih dijelova svijeta - kaže.

Priznaje, naravno da je bilo razmišljanja o ostanku na duže vrijeme, međutim, kao za odlazak, i za povratak se stvari moraju posložiti na više razina.



- Moj odlazak nikada nije bio "za stalno". Cijelo sam vrijeme ostao u kontaktu s kolegama iz kirurgije u Hrvatskoj, znajući da će povratak jednom biti aktualan. Glavni je razlog taj što sam ja svoj "fellowship" iz barijatrijske kirurgije završio nakon četiri godine. Inače je fluktuacija liječnika u CCAD-u jako velika, te je od moje "stare" kirurške ekipe ostalo samo nekoliko kolega. Iako u liječenju pacijenata nema pobjednika među bolnicama, ni "Lige prvaka", mogu samo reći da mi je bila velika čast igrati u timu Cleveland Clinic Abu Dhabi - naglašava Boras.

Na temelju tog svog inozemnog iskustva, dr. Boras smatra da hrvatsko zdravstvo i kirurgija uopće ne zaostaju za svjetskim. Čak drži da, u biti, neke velike razlike u svakodnevnom radu i nema.

- Nama je liječnicima uvijek i svuda pacijent i ishod njegova liječenja u središtu pažnje i pristupa. Naravno da se financijske prilike ne mogu uspoređivati, jer u privatnom sustavu CCAD, koji unutar jedne bolnice ima nekoliko robotskih sustava Da Vinci za svakodnevnu uporabu, kirurg ne razmišlja nedostaje li mu što. S druge strane, ono što hrvatski liječnici općenito, a i kirurzi svakodnevno uspiju napraviti s limitiranim sredstvima pravo je malo čudo i možda vrijedi više nego "unlimited" opcija - riječi su stručnjaka koji je iskusio obje strane medalje.

S povratkom u Osijek dr. Boras, u listopadu 2019., osniva Barijatrijski program u KBC-u Osijek, no, nažalost, gotovo dvije godine njegov tim nije mogao ozbiljno operirati zbog pandemije COVID-19.

- Sada je situacija puno bolja. Što se tiče samih brojeva, možemo ponosno reći da se približavamo brojci od 200 operiranih pacijenata u KBC-u Osijek, što je, s obzirom na nekadašnja ograničenja vezana uz COVID-19, dobra brojka. Svi su pacijenti posebni na svoj način sa svojom životnom pričom, ali mogu izdvojiti nekoliko pacijenata s gotovo 300 kilograma koji su nakon operacije sami odšetali kući. U međuvremenu su moji mentori iz CCAD-a u dva navrata dolazili u KBC Osijek, te su dali punu potporu Barijatrijskom programu, teorijsku i praktičnu. Osim toga, bili su i sudionici na kongresima, te dali potporu svojim savjetima i znanjem ostalim kolegama u Hrvatskoj i zamahu ove vrste kirurgije u posljednjih nekoliko godina - naglašava naš sugovornik.

Iako se često spominje kako je prvi barijatrijski zahvat u KBC-u Osijek obavljen upravo s njegovim povratkom, u listopadu 2019., dr. Boras o tome kaže da su se otvorene i laparoskopske barijatrijske operacije izvodile prije 20-ak godina u KB sestara milosrdnica u Zagrebu, pod vodstvom prof. Bešlina, doajena te vrste kirurgije u Hrvatskoj, i prof. Košute u KB-u Sveti Duh.

- Također, ovu su vrstu operacije radili otvoreno, ali i laparoskopski doc. dr. sc. Damir Kovačić i prof. dr. sc. Goran Kondža u Osijeku prije mene. Ono što smo mi "prvi" napravili jest ustrojen sustav i Odjel koji se bavi barijatrijskom kirurgijom s nekim novim i malo usavršenijim operacijama - ističe Boras, dodajući kako njemu osobno nije bitno tko je bio prvi, nego bitnim drži to što su svi oni pokušali u svoje vrijeme i na svoj način pomoći pacijentima.

Barijatrijsko-metabolička kirurgija pokazala se jednim od uspješnih rješenja za pretile osobe. Nažalost, pretila smo nacija, muškarci u Hrvatskoj su, prema podatcima Eurostata iz 2021. godine, na prvom mjestu u EU-u, a žene na nešto boljem, osmom mjestu. Prema podatcima dr. Borasa, zabrinjava činjenica da je jako visoka razina pretile djece i adolescenata, koja se sve više raste, u čemu, kaže, pratimo svjetske trendove.



- Sljedeća je bitna stavka da se broj pretilih pacijenata s nereguliranim ili loše reguliranim dijabetesom tipa 2 također konstantno povećava. Osim dijabetesa tipa 2 bolesti koje su direktno vezane uz razinu pretilosti su i povišen krvni tlak, povišena razina lipida, a sve zajedno čine skupinu koju nazivamo metabolički sindrom. Osim toga, kod pretilih osoba postoji veći rizik od obolijevanja od hormonalno ovisnih malignih tumora jajnika, dojke, gušterače, debelog crijeva, a o društvenoj stigmi koju ti pacijenti svakodnevno prolaze da i ne govorimo - pojašnjava.

Naglašava također kako su rezultati operacijskog liječenja pretilosti i metaboličkog sindroma trenutno najjače oružje koje imamo.

- Iako, farmakoterapija kojom se koriste kolege endokrinolozi/dijabetolozi izuzetno je uznapredovala i čini se da će u budućnosti sigurno dio naših zajedničkih pacijenata moći biti pod dobrom kontrolom i bez operacijskog zahvata. No, ako ćemo o brojkama, najnovije studije potvrđuju da oko 70 posto operiranih pacijenata uspije skinuti gotovo sav višak kilograma i trajno zadržati kilažu, da 60 posto pacijenata nakon operacije ulazi u remisiju dijabetesa tipa 2 na bar deset godina i da se smanjuje rizik od obolijevanja od navedenih malignih tumora čak do 50 posto. Ono što se gotovo i ne spominje jest da svi ti pacijenti, čak ako ih ne uspijemo izliječiti do kraja, imaju puno bolju kvalitetu života - poručuje dr. Boras.

U posljednjih 15-ak godina postavljene su stroge indikacije za operaciju, kojih se i danas osječki tim pridržava. Svi pacijenti prođu obradu preko ambulante za liječenje pretilosti na Odjelu endokrinologije KBC-a Osijek. Polazna im je točka indeks tjelesne težine, koji mora biti veći od 35 kg/m² uz neku od pridruženih navedenih bolesti, ili više 40 kg/m² kao jedini uvjet.



- Operiramo pacijente do 65 godina, te nekih velikih kontraindikacija i zapreka nema. Budući da se sve operacije rade laparoskopski, pacijenti su mobilni i ustaju iz kreveta nekoliko sati nakon operacije, piju tekućinu prvi dan, a otpuštaju se kući unutar dva do tri dana. Mjesec dana nakon operacije pacijentima se savjetuje odlazak u dvoranu i početak vježbanja - ponosno ističe uspjehe svoga tima.

Premda inzistiramo na lijepim preporukama pacijenata, dr. Boras skromno kazuje kako ga takvi komentari pacijenata raduju, no ipak ispred osobne stavlja ulogu cijelog tima.

- Takvi komentari znače da nešto dobro radimo, a pacijenti to prepoznaju. Mislim, međutim, da nema potrebe za usporedbama među liječnicima. Budući da sebe ne smatram najboljim liječnikom, ne mogu vam odgovoriti na pitanje kako se postaje najbolji liječnik. Mišljenja sam da samo konstantno usavršavanje i učenje, kao i doza samokritičnosti, mogu pridonijeti dobrim rezultatima liječenja - Borasov je jednostavan odgovor.

Iznimno važnim ocjenjuje potpunu podršku svih struktura unutar KBC-a Osijek, za što smatra da je u današnje vrijeme velika sreća i bogatstvo za liječnika.

- Od samog osnutka Barijatrijskog programa prije četiri godine imam jako dobar osjećaj, imao sam autonomiju što se tiče odluka glede tehničkih potreba jednog ovako specifičnog odjela, do podrške unutar same Klinike za kirurgiju i Zavoda za abdominalnu kirurgiju. U timu sudjeluje nekoliko mladih specijalista i specijalizanata, a moram priznati da je studentima dosta zanimljivo slušati o ovoj vrsti kirurgije - poručuje, s nadom da će u budućnosti privući mlade liječnike na specijalizaciju iz abdominalne kirurgije.

Planova je mnogo jer dr. Boras iz iskustva zna da u ovom trenutku ima mjesta za napredak u području barijatrijske medicine u Hrvatskoj, s obzirom na epidemiju debljine u svijetu i Europi.

- Pacijenata kojima možemo pomoći sigurno neće nedostajati. Krajem 2023. osnovali smo Hrvatsko društvo za barijatrijsku kirurgiju, što je velik iskorak u promociji, s obzirom na to da je barijatrijska kirurgija još u povojima. Plan za ovu godinu je povećati broj operacijskih zahvata, uvesti novu metodu želučane premosnice i unaprijediti suradnju s liječnicima obiteljske medicine, koji bi nam trebali biti generator pacijenata. Također, moram naglasiti da smo u procesu obilaženja svih slavonskih općih bolnica, od Virovitice pa do Vukovara, gdje se predstavljamo kolegama internistima, tko smo, što radimo te kako i koje pacijente nam mogu uputiti na liječenje - riječi su kojima dr. Boras zaključuje naš razgovor.