Naša kralježnica je izuzetno složena struktura, na okupu drži više od 30 kostiju, mišića, ligamenata, tetiva i diskova koji ublažavaju udarce između kralježaka. Problemi koji se pojave u određenom dijelu kralježnice često rezultiraju boli u leđima.

Nažalost, sjedilački način života i dugotrajno sjedenje ispred računala negativno utječu i na opće zdravlje i na zdravlje kralježnice. Iako većina ljudi osjeća prolaznu bol u leđima, u pojedinaca može biti izraženija i utjecati negativno na kvalitetu života. Kod nekih se javlja naglo i iznenada, a kod nekih se razvija postupno. Bol u bilo kojem dijelu leđa znak je kojim nam tijelo šalje poruku da nešto nije u redu. Međutim, ako i nemamo bolove u leđima, to ne znači da je kralježnica zdrava.

- To što nema bolova u leđima je dobro, ali to ne znači da inicijalno nemamo neke početne degenerativne promjene ili možda nekakve deformitete na kralježnici koji su negdje na početku, u nekakvoj mlađoj životnoj dobi i dominantno nemamo nekakve simptome u smislu bolova. To uglavnom primjećuju ukućani, najčešće kod adolescenata - da im se spustilo rame, da imamo nejednaku visinu kukova, nejednaku visinu ruku. Odnosno, ako nema bolove, to ne znači da nema nekakve patologije kralježnice - objasnila je prof. dr. sc. Antonia Krstačić, spec. neurologije, subspec. neuromuskularnih bolesti.

Sjedilački način života i pogrbljeno držanje među najčešćim su uzrocima bolova u leđima. Zbog toga je važno pravilno sjediti i držati se što ravnije, kako bi kralježnica bila u pravilnom položaju. Kako pravilno sjediti kada radimo za računalom, pokazala je u emisiji Dr. Back na HRT-u Martina Novak Juraić, DNS terapeut.

Između svaka dva kralješka nalazi se disk, čija je osnovna uloga amortizacija i ublažavanje tereta kralježnice. S godinama diskovi postaju dehidrirani, troše se i lakše pucaju prilikom naglih pokreta. Ako nastupi neizdrživa bol, nužno je provođenje primjerene dijagnostike, koju će nakon opsežnog pregleda predložiti fizijatar ili neurokirurg.

Slika magnetske rezonance (MRI) može pružiti važne informacije o stanju kralježnice, ali ne odražava uvijek stvarnu razinu boli koju pacijent osjeća.

- Postoje pacijenti koji imaju vrlo malu diskurs herniju i veliku bol i obrnuto, oni koji na magnetu nemaju ništa, a silno ih boli. Mi ne liječimo slike, mi liječimo ljude. Zbog toga je važna i morfologija, kako nešto izgleda, odnosno snimka magnetske rezonance. Ali važna je i elektrofiziologija, da vidimo u kakvom su stanju živci i naravno na kraju svega klinički pregled pacijenta, što ništa ne može zamijeniti - pojasnio je prof. dr. sc. Krešimir Rotim, spec. neurokirurgije.