Sagovi i tapisoni od prirodnih vlakana odišu toplinom i udobnošću. Njihovi neutralni no blagi i topli tonovi čine ih podatnima za sve ambijente. Od prekrivanja cijeloga poda do izbora manjeg ili većeg saga, te će se presvlake za pod jednako dobro slagati i s modernim i s klasičnim namještajem u svim prostorijama.

Razlikujemo više prirodnih vlakana za sagove, od kojih su najzastupljenija juta, sisal, morska sita, lan, bambus, kokos, banana i papir. Sve se te površine odlikuju izraženom teksturom i nježnim tonovima boje pijeska, a razlikuju se u otpornosti i načinu održavanja.



Jutu poznajemo kao materijal od kojeg se izrađuju vreće i platna. No u sofisticiranoj verziji ona se koristi i za proizvodnju sagova. Njihova površina može biti plošna, a može se poigrati i reljefima u obliku različitih dezena. Sagovi i tapisoni od jute održavaju se, poput svih drugih sagova od prirodnih vlakana, redovitim usisavanjem. Mrlje se otklanjaju vodom i sapunom neutralnog pH-faktora. Budući da je juta porozan materijal, valja izbjegavati vodu, pa pri otklanjanju mrlja višak tekućine valja što prije ukloniti upijajućim papirom ili tkaninom, a mrlju posuti puderom za izvlačenje mrlja.



Poput jute, i lan i konoplja materijali su od kojih dobivamo sagove u duhu sedamdesetih godina. Takav sag, zbog svojih duljih pramenova, pridonosi atmosferi udobnosti, a njegova blaga nijansa čini ambijent prirodnim i mekanim. Budući da je riječ o prilično krhkom materijalu, treba ga izbjegavati u ulaznim hodnicima i drugim prostorijama koje se često koriste, a odgovarat će spavaćim sobama.



Sisal se dobiva od jedne vrste agave. To je vrlo otporan materijal, tako da se sagovi od njega mogu upotrijebiti i u prostorijama koje se intenzivno koriste. Sagovi od sisala finog su tkanja, što ih čini znatno manje rustičnima od kokosovih sagova. Upravo zbog svoje diskretnosti lako se prilagođavaju svakom stilu. Blagi odsjaj čini ih dodatno elegantnima, naročito u njihovoj prirodnoj, sivkastobijeloj, boji. Sisal se može i bojiti, pa se nudi u niz drugih nijansi, poput smeđonarančaste. Sagovi su obično obrubljeni pamukom ili, pak, kožom.



Bambus se u početku nudio samo u obliku obrubljenih sagova, no danas ga možemo pronaći i kao presvlaku za cijeli pod. Letvice od bambusa povezuju se koncem. Takav pod podsjeća na parket i, poput njega, može se premazati voskom ili lakirati. Osim toga, to je jedini materijal dobiven od biljnih vlakana koji se može koristiti u kupaonici. Djeluje vrlo elegantno, s notom egzotičnog. Obrubljen kontrastnim vrpcama od pamuka oplemenit će zonu konverzacije u dnevnom boravku ili pak blagovaonicu. Bambusu ne smeta voda, pa ga se može čistiti lagano navlaženom krpom.



Kokosova vlakna već se četrdesetak godina upotrebljavaju za izradu sagova i naširoko su poznata. Dobivaju se od kokosova ploda i obično se od njih izrađuju tapisoni koji prekrivaju cijele prostorije, pa i cijeli stan. Čine interijer izrazito udobnim i toplim, prikladni su za različite stilove uređenja, a kokosova vlakna nakon izbjeljivanja mogu biti i bojena. Vlakna stabla banane daju tkanja finih dekorativnih efekata. Javljaju se i u čistim bojama, poput crne. Koriste se uglavnom u domovima. Vlakna banane i kokosa su porozna, pa valja izbjegavati vlagu.



Sag od papira izrađuje se od vrpca papira koje se uvijaju u konopce i premazuju voskom ili smolom kako bi se zaštitile. Od tih se konopaca tkanjem dobivaju tapisoni i sagovi finih tekstura, pri čemu dolazi do izražaja kontrast svjetla i sjene. To se tkanje koristilo već u devetnaestom stoljeću za proizvodnju namještaja i sagova. Iako je riječ o čvrstom tkanju, ove je sagove preporučljivo izbjegavati u vlažnim i često korištenim prostorima. Eventualne mrlje ne smiju se trljati, nego se blago uklanjaju s pomoću spužve i otopine vode i sapuna.