Novosti
AKCIJSKI PLAN ZA BORBU PROTIV VELIKOG PROBLEMA

Debljina - bolest koja prijeti svakom trećem građaninu
Objavljeno 4. ožujka, 2024.
Otvorit će se ambulante za poremećaje prehrane i savjetovališta za prevenciju debljine

Ambulante za poremećaje prehrane, uključivanje kineziologa u nastavu, prehrambene smjernice od vrtića do radnoga mjesta, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost dio su mjera u nacrtu Akcijskog plana za prevenciju debljine, bolesti od koje bi do 2030. mogla bolovati čak trećina Hrvata.



Razvoj drugih bolesti


Trogodišnjim planom, koji je u javnom savjetovanju do utorka, predviđeno je i poticanje vožnje biciklom, hodanja i javnoga prijevoza u odnosu na korištenje automobila, izrada kriterija za hranu u automatima, a otvorit će se i savjetovališta za prevenciju debljine. Nabrojenim mjerama planira se zaustaviti rast udjela odraslih osoba i djece s debljinom. Podaci pokazuju da danas u Hrvatskoj svako treće dijete, njih 35 posto, ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prekomjernu masu ima 19,2 posto dječaka i 21,2 posto djevojčica, a debljinu ima 17,8 posto dječaka i 11,9 posto djevojčica.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina bolesti su epidemijskih razmjera te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66, navodi Ministarstvo zdravstva, koje je poslalo Akcijski plan u dvotjedno javno savjetovanje uoči Svjetskog dana debljine, 4. ožujka. Debljina je posebna kronična nezarazna bolest, no i čimbenik rizika za razvoj drugih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora. Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja. Prekomjerna tjelesna masa i debljina često počinju od najranije dobi te je pravovremeno djelovanje ključno za njihovu prevenciju, ističe se u nacrtu Akcijskog plana.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj prekomjerne tjelesne mase i debljine za Hrvatsku procijenjen je na 1,68 milijarde dolara. Do 2030. godine predviđeno je da će se povećati na 2,56 milijardi dolara, a do 2060. godine popeti na 7,7 milijardi dolara. "Svjetski atlas debljine predviđa da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac", upozorava ministar zdravstva Vili Beroš. Projekcije govore i da će do 2030., uz Tursku i Mađarsku, upravo u Hrvatskoj živjeti najviše djece s debljinom u Europi. Ako se ništa ne poduzme, za sve tri zemlje predviđeno je da će imati 19 posto djece, u dobi od 5 do 19 godina, s debljinom. Stoga je jedan od ciljeva akcijskog plana stvoriti u budućnosti cijelu generaciju bez prekomjerne težine jer mjere obuhvaćaju i preporuke za trudnice, kao i za tek rođenu djecu.

Zdrave navike


Akcijski plan predviđa konkretne mjere i aktivnosti usmjerene prema svim životnim razdobljima kao što su promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, praćenje uhranjenosti, podršku i liječenje. Posebne mjere predviđene su i za dojenčad, djecu i mlade, ali i prema trudnicama i osobama treće dobi, naglašava načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić.

Uoči Svjetskog dana debljine Beroš je pozvao javnost da se uključi u savjetovanje kako bi se donio dokument na dobrobit zdravlja nacije i nastavio preokret prema prevenciji na svima razinama društva u sklopu pokrenute reforme. Upozorava i da debljina nije minorni ni estetski problem, već ozbiljna kronična bolest povezana s više od 200 drugih bolesti. "Optimalnu težinu možemo postići i zadržati na duge staze jedino usvajanjem zdravih navika", poručuje ministar. Svjestan je, kaže, i da je to lakše reći nego učiniti, jer u pozadini je i genetika, manjak tjelesne aktivnosti, neprilagođena prehrana i niz drugih nezdravih navika s kojima se i sam svakodnevno bori. Manji broj kilograma donijet će nam lakoću življenja, poručio je.

Dijana Pavlović