Osijek
MALO ZRNO IZAZIVA VELIKE PROBLEME

Visoka razina peluda lijeske izazvala prve tegobe alergičarima
Objavljeno 2. ožujka, 2024.
Alergeni kruže okolišem i alergijski su okidači za pacijente koji su alergičari. U veljači i početkom ožujka to je pelud lijeske i u ožujku pelud čempresa, jasena i topole

Već krajem veljače i početkom ožujka u Osijeku se liječnicima javljaju pacijenti s prvim simptomima alergijskog rinitisa. Alergijski semafor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokazuje da je upravo u ovo vrijeme visoka razina peluda lijeske koja izaziva simptome alergijskih reakcija kod gotovo svih alergičnih osoba. Početkom ožujka alergijski semafor upozorava da je visoka razina peluda čempresa, a razina peluda jasena i topole umjerena je sve do pred kraj mjeseca, kada prelazi u visoku razinu, koji izazivaju alergijske simptome.



Obrambena reakcija


To nam je potvrdio i dr. sc. Ivan Štefanac, dr. med., specijalist pulmolog i predsjednik Liječničke udruge Osijek – LUOS, koji kaže da u Hrvatskoj između 15 i 20 posto, od ukupnog broja stanovništva, ima utvrđenu alergiju na neki od brojnih alergena koji kruže našim okolišem.

- Ta zrnca alergijski su okidači u pacijenata koji su alergičari. Veće su koncentracije alergena prisutne tijekom travnja i svibnja (čempres, jasen, topola, breza, hrast, vrba, grab, platana, koprive te više vrsta trava...) Potencijalni su alergeni kod tih pacijenata i imunogeni, što znači da potiču alergijsku reakciju na povećanu koncentraciju stranog "tijela", a to su velike količine zrnaca prašine i peluda - objašnjava dr. Štefanac, dodajući kako pacijenti vrlo snažno reagiraju na prisutnost vanjskih okolišnih alergena, takozvanih inhalacijskih alergena, koji u organizam ulaze preko nosne sluznice i usne šupljine.

Ističe da se kod alergičara stvara obrambena reakcija na te supstance koja se tumači kao alergija, a zapravo se radi o biokemijskom kaskadnom procesu gdje se aktivira histamin molekula koja je ključna u pojavi simptoma alergija.

Pacijenti, tvrdi dr. Štefanac, najčešće imaju simptome alergijskog rinitisa koji se manifestiraju kao curenje nosa - slijevanje postnazalnog sekreta niz usnu šupljinu, kihanje, nagon za kašljanjem, kašalj, grebanje u grlu, svrbež očiju, suzenje ili peckanje očiju...

Zanimljivo je napomenuti da je svake godine sve veća koncentracija peludnih zrnaca u atmosferi, te se iz godine u godinu poveća i ukupni broj potencijalnih alergičara.

- Razloga je tomu više, prije svega manjak brige o sustavnom uništenju ambrozije, koja je vrlo prilagodljiva biljka i vrlo agresivna. Prema svjetskim predviđanjima, za 20 do 30 godina ambrozija će pokoriti gotovo cijelu Europu, a i u širem razmjeru. Drugi su razlozi rasta broja alergičara i pad imuniteta, stres, užurbani način života, sve veće zagađenje okoliša, pojava mikroplastike, nanoplastike te mnogi drugi faktori koji potiskuju naše prirodne mehanizme obrane i mi postajemo izloženiji utjecajima alergena te postajemo sve ovisniji o antialergijskom liječenju - poručuje naš sugovornik.

Poseban je problem jak jesenski alergen, a to je ambrozija koja pripada u red najjačih alergena. Zbog toga postoji i zakonska regulativa uništenja i smanjenja njezine koncentracije radi zdravlja šire zajednice.

Dr. Štefanac podsjeća da u rano proljeće imunogeni - alergijske komponentne iz biljaka kao što su livadna mačica, čempresi, topola, breza, hrast - postaju sve dominantniji i svake se godine javljaju pacijenti koji su dominantno alergični upravo na koncentracije zrnaca tih alergena.

- Pacijenti nam se tada javljaju sa simptomima kihanja, kašljanja, grebanja u grlu, začepljenosti nosa, curenja sekreta iz nosa, peckanja u grlu, svrbeža grla, osjećaja knedle u grlu i slično. Tada anamnestički treba posumnjati na prisutnost alergija i krećemo u kliničku obradu i dokazivanje alergija kod tih pacijenata. U tom kontekstu radimo pretrage koje uključuje alergološko testiranje - test na specifične, najčešće inhalacijske alergene koje dobivamo iz krvnog uzorka u biokemijskom laboratoriju, kožno PRICK testiranje - gdje se na podlaktici sitnim lancetama i laganim ubodom injektiraju oslabljeni alergeni kako bi se dobila potvrda je li pacijent alergičan na neki alergen iz alergenskog seta, potom citološka obrada brisa nosa na eozinofile i sputum - iskašljaj na eozinofile. Također, prilikom vađenja krvi u obiteljskoj medicini iz krvnog seruma, iz laboratorijskog nalaza krvi, možemo saznati ukupan broj eozinofila u diferencijalnoj krvnoj slici - kaže dr. Štefanac.

Osjetljivost djece


Ono na što posebno upozorava povećana je osjetljivost djece na pojavnost alergena kao i često tada pridružene infekcije. Djeca stoga, nerijetko, budu obrađivana i liječena ambulantno i/ili hospitalno.

Prema Štefančevim riječima, na imunitet djece važnu ulogu ima i genetika roditelja, kao i okoliš u kojem dijete odrasta.

- Sklonost infekcijama može se razviti u bilo kojoj dobi, od one najranije, adolescencije do srednje životne dobi, pa i kasnije. Posebno je važno istaknuti ulogu prevencije od alergena. Prevencija se pokazala kao sve važniji element u alergijskim bolestima jer smanjenjem izlaganja poznatom alergenu prije svega štitimo pacijenta od nastanka teže kronične bolesti, a to je astma - upozorava osječki specijalist pulmolog.

Prema svjetskoj dostupnoj literaturi, od 10 do 30 posto alergičara koji imaju alergijski rinosinusitis uz pridruženu nosnu polipozu mogu u jednom razdoblju života razviti astmu, odnosno alergija će progredirati u tešku kroničnu bolest, te time onemogućiti kvalitetan život bolesnika, a kod pacijenta izazvati potrebu za aktivnim liječenjem - upotrebom bronhodilatacijske terapije.

Dr. Štefanac naglašava da u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina postoje metode prevencije alergija kako bi se spriječio nastanak astme.

- Neke od metoda su SLIT - sublingvalna imunoterapija kojom se nastoji svakodnevnim uzimanjem tabletica tijekom tri mjesca u tri godine smanjiti alergijski potencijal, odnosno "zavarati" imunosni sustav da ne reagira na potencijalno opasan alergen. Postoje i metode gdje se provodi hiposenzibilizacija na alergene i preko injekcija gdje se u nadlakticu injiciraju alergeni pčele i stršljena kako bi nakon provedene terapije hiposenzibilizacije potencijalni ubod kod pacijenta prošao bez teške alergijske reakcije praćene mogućim razvojem anafilaksije - kaže dr. Štefanac.

Napominje da su metode hiposenzibilzacije vrlo korisne i od 70 do 90 posto djelotvorne u pacijenata koji su pravilno proveli režim tijekom tri godine. Vrlo dobri rezultati vidljivi su i u Hrvatskoj u ljudi koji su bili alergični na inhalacijske alergene iz skupine alergija na livadnu mačicu i ambroziju.

- Kod pacijenata kojima je dijagnosticirana samo alergija, a ne i astma, u liječenju i ublažavanju simptoma koristimo antihistaminike - lijekove koji koče razvoj alergijske reakcije. Uz antihistaminike pacijentima su dostupni sprejevi za nos - nosni kortikosteroidi koji smanjuju edem nosne sluznice, upalu, svrbež i čine vazokonstrikciju te time olakšavaju disanje. Koriste se i prirodni preparati za ispiranje nosne sluznice na bazi izotoničkih otopina morske soli ili povremeno ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom - pojašnjava dr. Štefanac.

Kod pacijenata pak koji su oboljeli od alergijske astme, a što se mora potvrditi anamnestičkim podacima, fizikalnim pregledom te testovima plućne funkcije (spirometrija i FENO testom) uz, naravno, izbjegavanje alergena koliko je moguće, potrebna je stalna i adekvatna bronhodilatacijska terapija s obzirom na prirodu i težinu kliničke slike astme.

- Na našem tržištu u liječenju astme postoje uređaji - pumpice (device) kao monoterapija, dualne terapije te trojne terapije. Svakog pacijenta treba sagledati zasebno i prilagoditi individualni pristup liječenju i kontrolirati astmu od samog, odnosno od ranog početka dijagnoze. Slabo kontrolirana i/ili neliječena astma dovodi do konstantnog pogoršanja testova plućne funkcije i u konačnici propadanja plućnog kapaciteta pacijenta te slabije kvalitete života praćene čestim pogoršanjima u obliku kašljanja, gušenja te sklonosti razvoju infekcije (npr. upali pluća). Ta pogoršanja u astmi nazivamo egzacerbacije i one su svaki put rizik za pacijenta i znatno utječu na kvalitetu života - zaključuje dr. sc. Ivan Štefanac.

Tomislav Prusina
Pušenje - dodatni problem za astmatičare
Osim prevencije kao što je izbjegavanje alergena kod astmatičara, nužnost je i apelirati na pacijente koji, uz to što imaju dijagnozu astme, i puše, upozorava Štefanac.

- Pušenje dugoročno uništava plućnu funkciju, izazivajući stalnu latentnu upalu u našim plućima. Osim nekvalitetnog načina života, smanjene tjelesne aktivnosti, nedovoljnog kretanja, lošom odnosno nekvalitetnom prehranom u prvom redu pre-začinjenom i pre,masnom hranom dolazi se u začarani krug gdje pacijenti mogu oboljeti i od kardiovaskularnih bolesti. Ne obolijevaju samo kronični pušači koji imaju dijagnosticirani KOPB od kardiovaskularnih bolesti već mogu oboljeti i astmatičari.

Stoga je bitno naglasiti redovito uzimanje propisane pulmološke terapije i preporuka je redovna tjelesna aktivnost, ali bez jakog napora kod blage i srednje teške astme. Generalno, savjet je pacijentima da si uz pravilnu prehranu i vođenje brige o vlastitom zdravlju te izbjegavanju nikotinskog dima uvelike mogu sami pomoći u kontroliranju astme kao kronične bolesti koju karakteriziraju reverzibilne bronhoopstrukcije - kaže dr. Štefanac.

Od astme boluje 70 mil. ljudi, od alergija 150 mil.
Prema dostupnim podacima iz relevantnih europskih izvora od astme boluje više od 70 milijuna ljudi, a od nekog od oblika alergije boluje čak oko 150 milijuna ljudi, što je ogromna i zabrinjavajuća statistika.

Sve veća zagađenost okoliša, prirode i hrane utječe na porast broja oboljelih od alergija. Kod alergija treba spomenuti da je kod astme vrlo opasno stanje astmatski napad koji nekad može završiti i letalno. Kod alergija uzrokovanih ubodom pčela, stršljena kao i alergijom na neki od nutritivnih alergena (alergeni iz hrane: jagode, kikiriki, kivi, riba, ostali orašasti plodovi...) mogu uzrokovati teški oblik alergije praćen otjecanjem lica, vrata, otjecanjem u ustima, usnicama, otjecanjem jezika te gušenjem - bronhoopstrukcijom i prijeti razvoju anafilaktičkog šoka, što je najteži oblik alergijskog napada i zahtjeva hitno zbrinjavanje takvog pacijenta. Potrebna je brza i hitna intervencija liječnika.

Možda ste propustili...

RADIONICA HRVATSKOG DRUŠTVA KEMIJSKIH INŽENJERA

Mladi kemičari iz III. gimnazije Osijek kemijali sa znanstvenikom s Ruđera

UDRUGA ZA POLJEPŠANJE GRADA “MOJ OSIJEK” I MUZEJ SLAVONIJE

U subotu Susret ugode s glumicom Vlastom Ramljak