Osijek
GRGUR MARKO IVANKOVIĆ ODRŽAO PREDAVANJE O ZBIRCI SKULPTURA I NATPISA

O pozadini nastanka djela, izvornim vlasnicima i njihovim sudbinama...
Objavljeno 2. ožujka, 2024.

U sklopu Muzejskog četvrtka viši kustos Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivanković održao je uistinu zanimljivo predavanje u povodu aktualne izložbe “Zbirka skulptura i natpisa: Izbor iz fundusa Muzeja Slavonije”, koju je moguće pogledati do kraja ovog mjeseca.



Zbirka skulptura i natpisa jedna je od stotinjak zbirki Muzeja Slavonije, broji 245 predmeta razvrstanih u pet zbirki: biste, skulpture, mala plastika, reljefi i spomen-ploče. Ivanković je istaknuo kako svaka od njih ima svoje specifične predmete, a na izložbi se može vidjeti 100 odabranih primjeraka.

“Nastojali smo napraviti nekoliko cjelina. Jedna je mala plastika, to su skulpture, plakete i reljefi manjega formata koje smo smjestili u muzejske vitrine. Zatim slijedi sakralna cjelina u kojoj se nalazi najstarija sakralna skulptura - Golubica Duha Svetoga iz 1729. godine, koja je krasila najveću baroknu skulpturu u Hrvatskoj, a to je kip Svetoga Trojstva u Tvrđi. Imamo i glavu Bude iz Azije, iz 18. stoljeća, te Mojsija, kojeg je radio nekadašnji gradonačelnik Osijeka Vladimir Malin. Slijedi cjelina skulptura u građanskom domu, gdje smo na originalne drvene postamente postavili raznolike brončane skulpture koje su nekada ukrašavale domove građana. Jedna je mala cjelina posvećena bistama osječkih muzealaca, a imamo raspoređene biste i reljefe vladara od kralja Tomislava preko Franje Josipa do Aleksandra Karađorđevića, Ante Pavelića i Josipa Broza Tita. Posebnu cjelinu čine skulpture iz javnih prostora, u prvom redu to je spomen-lipa iz Prvog svjetskog rata, koja je još uvijek sačuvana, a koju je dizajnirao Dragan Melkus. Slijede dvije brončane biste koje su krasile osječke ulice u vrijeme komunizma, a to su biste Ive Marinkovića, djelo Vanje Radauša, i Božidara Maslarića. Tu su i vrtne keramičke figure i cjelina portreta poznatih Osječana”, uputio nas je u izložbu Ivanković.

Publiku je upoznao i s pozadinom nastanka pojedinih djela, s njihovim izvornim vlasnicima i njihovim sudbinama, kao i o sudbinama samih skulptura, od kojih je jedna prešla Atlantik prije nego što se skrasila u Osijeku.

“Kako je sama dvorana bila nedovoljno velika za cijelu zbirku, nekoliko smo skulptura od mramora stavili ispred nje. Jedna od njih je Venera od kararskoga mramora iz 1880., djelo rimskoga kipara Adolfa Apollonija, koji je 1919. bio i gradonačelnik Rima. Ta je skulptura nastala u Bostonu u SAD-u te ju je kupio vlasnik osječke tvornice šibica Reisner, čiju je vilu u Jägerovoj ulici krasila”, glasila je jedna od zanimljivih priča koje smo mogli čuti. I. Alilović
Možda ste propustili...

“SMJEŠKO” ZA MAME I BEBE

Na promenadi kućica za dojenje i previjanje

U OŠ DALJ OKONČAN POLA MILIJUNA EURA VRIJEDAN PROJEKT KOZMOS

Visokotehnološkom društvu trebaju za STEM osnaženi učenici i nastavnici

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROJEKT UDRUGE KREAKTIVA: UPOZNAJUĆI EUROPU UPOZNAJEM SEBE

Punoljetnost su obilježili putujući vlakom po Europi na trasi Orient Expressa

2

PUTNICA: EMA BUBALO, DESTINACIJA: DOHA (KATAR)

Obiteljski praznici u srcu arapske rivijere. Gutra, henna, karak, deve i dine

3

FINALE NATJECANJA METRO JUNIOR TOP CHEF U ROVINJU

Učenik iz Osijeka Filip
Viljevac osvojio drugo mjesto