Magazin
INTERVJU: PREDRAG HARAMIJA, O PREDIZBORNOJ RETORICI U SUPERIZBORNOJ GODINI

U Hrvatskoj se negativna
izborna kampanja ne isplati
Objavljeno 2. ožujka, 2024.
Ozbiljna istraživanja pokazuju da velika većina birača još uvijek svoju odluku donosi ponajprije na temelju razgovora s obitelji i prijateljima, potom slijede televizija, radio i novine, a tek na kraju je internet odnosno društvene mreže

Teško je očekivati apsolutnu objektivnost medija. I novinari, i urednici, i vlasnici medija znaju imati neke svoje političke preferencije. U svakim izborima, ne samo u nas već i u brojnim drugim zemljama, svjedočimo da pojedini mediji iskazuju naklonost prema nekoj političkoj opciji. Ipak, to su tek pojedini primjeri, za većinu medija u demokratskim zemljama, pa i u nas, možemo reći da im je u interesu objektivno izvještavati. O objektivnosti ovisi ugled i povjerenje u neki medij. To je posebice važno od pojave interneta koji je ugrozio naklade odnosno gledanost ili slušanost tradicionalnih medija (novina, radija i televizije) - kaže dr. sc. Predrag Haramija, profesor na ZŠEM-u (Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa), te dodaje:.


- Nažalost, ideal i težnju nepristranosti moguće je tražiti još samo u tradicionalnim medijima. Na internetu, a posebice tzv. društvenim mrežama, nepristranost je gotovo nemoguće naći i sve je teže razlučiti istinu od laži. Manipulacija je gotovo redovita pojava. Zato držim da danas političke stranke griješe ako se oslanjaju ponajprije na internet u kampanji. Ozbiljna istraživanja pokazuju da velika većina birača još uvijek svoju odluku donosi ponajprije na temelju razgovora s obitelji i prijateljima, potom slijede televizija, radio i novine, a tek na kraju je internet odnosno društvene mreže. Ljudi se mogu prevariti jednom, ali ne uvijek, i sve sumnjičavije pristupaju sadržajima na internetu.

U kojem se i kakvom smjeru razvija ovodobna retorika u javnom prostoru, kako politička, tako i ona općenita, u različitim segmentima društva i djelatnosti? Drugim riječima, koliko se javna komunikacija u sadašnjem digitalnom i globalno umreženom dobu razlikuje od one u analognom vremenu, tijekom najvećeg dijela 20. stoljeća?

- S dolaskom interneta nastale su goleme promjene. U tradicionalnim medijima postoje urednici koji odlučuju što će se objaviti i odgovaraju za kvalitetu objavljenog. U digitalnom prostoru svatko je sam sebi urednik, nitko nije nikom odgovoran, sve je subjektivno, objektivnosti se i ne teži. Mogućnost slobode kreiranja sadržaja koja se na društvenim mrežama svakom otvorila nažalost rezultira golemom količinom neistina i poziva na mržnju. Kreiraju se krugovi istomišljenika koji ne podnose drukčija stajališta. Vlasnicima društvenih mreža odgovara da sadržaji na njima privuku što više pozornosti i dijele se što više jer time ostvaruju profit. Koja je kvaliteta tih sadržaja nije ih briga. Mogućnosti manipulacije, posebice sada sa sustavnim prikupljanjem i zloporabom podataka korisnika interneta te primjene umjetne inteligencije postaju beskrajne. U političkom kontekstu situacija postaje vrlo opasna i sami su temelji demokracije ugroženi. Ilustrativan primjer je skandal vezan uz predsjedničku kampanju u SAD-u i ulogu tvrtki Cambridge Analytica i Facebook, o čemu su mediji izvještavali 2018. godine. Od tada takvih je slučajeva mnoštvo i vezani su uz razne političke opcije.

Drugi veliki problem je zakrčenost interneta. Nalik je na golemu džunglu informacija. Danas je oko 4,5 milijardi korisnika društvenih mreža, svatko ima neki svoj profil, pa i web-stranicu, i želite li da se baš vas između svih njih uoči i čuje, morate "najglasnije vikati". Otud sve veća količina agresivne retorike, šokirajućih sadržaja, pa i mržnje koja se s interneta pretače u javni prostor i vulgarizira našu komunikaciju.

U svezi s već sada pojačanim predizbornim kampanjama, i u nas i u svijetu, prelazi li agresivna populistička retorika granice i pretvara se u ekstremne izljeve svakojakih ideja, uključujući i mržnju? Prolazi li takav pristup bolje nego prije, koji bi bili najbolji primjeri, pretpostavljam Donald Trump u Americi...?

- Dosad je većina birača bila sklonija umjerenim, centrističkim opcijama. Međutim, živimo u svijetu narastajućih socijalnih razlika, nestajanje srednjeg sloja potencira sukob na liniji narod - elita. Sve je više stajališta da je u politici nastupio "populistički trenutak". Da bi se neka politička platforma realizirala kroz izborni rezultat, potrebno ju je učinkovito komunicirati javnosti. U populističkoj retorici učinkovitim se smatra ono što privlači pozornost i pobuđuje (najčešće negativne) emocije. Strelovito širenje sadržaja i poruka koje raspiruju mržnju prema neistomišljenicima, pa i institucijama, preko društvenih medija i mreža to potvrđuje. Navedeno je svojstveno radikalima kako s desna tako i lijeva. I sama podjela na lijevo i desno danas je postala relativna i stajalište da je najvažniji cilj ljevice socijalna dobrobit, posebice prava radničke klase, dok se desnica zalaže za interese kapitalista dolazi u pitanje.

Thomas Piketty (2020.) u svojoj knjizi "Kapital i ideologija" kazuje da je lijevu politiku danas preuzela kulturološki lijeva elita iz bolje stojećih slojeva društva sklona globalizaciji (Piketty ih nazva "lijevi brahmani") te ljevicu sve više zanimaju identitetska i kulturalna pitanja, a sve manje ona pitanja koja su bila srž lijeve politike: rad, stanovanje, zdravstvo i školstvo. Ima politologa koji tvrde da se ljevica danas odrekla radničke klase i usmjerila se na zaštitu najrazličitijih manjinskih skupina zato što se tako čineći ne suprotstavlja interesima multinacionalnih korporacija. Posljedično se radništvo, ugroženo globalizacijom (seljenje proizvodnje u zemlje jeftine radne snage) od ljevice sve više okreće desnici. Tajna je uspjeha Donalda Trumpa što je prethodno navedeno iskoristio za narativ svoje političke kampanje.

Danas, s narastajućim socijalnim razlikama, otvara se prostor za radikalnije desne i lijeve opcije. Na razini EU-a razvidno je slabljenje umjerenih stranaka i desnog i lijevog centra (demokršćani i socijaldemokrati), a jačanje radikalnijih. Tako na temi problema migranata jačaju desne stranke poput AfD-a u Njemačkoj. Prisutan je i fenomen sve radikalnije retorike lijevih stranaka odnosno povratka političkih platformi nastalih još 60-ih pod nazivom "nova ljevica" (kako bi označile svoju različitost od umjerene socijaldemokracije) što je kulminiralo masovnim prosvjedima 1968. u zapadnoj Europi. Nakon 1968. godine revolucionarni entuzijazam se stišava i možemo reći da se nova ljevica gasi 1970-ih godina. Danas, tri desetljeća nakon pada komunizma, nastaju "nove" nove lijeve opcije koje obnavljaju ideologiju nove ljevice 1960-ih. Stranke "nove" nove ljevice poput Možemo! u Hrvatskoj, Podemos (španjolska riječ za "možemo") u Španjolskoj i Syriza u Grčkoj ostvaruju zamjetne rezultate na izborima.

I da zaključimo s Hrvatskom: Kako biste ocijenili predizborne aktivnosti oporbe, a kako vladajućih, napose HDZ-a, njihove nastupe u javnosti, argumente i kontraargumente, političku retoriku i prezentaciju ideja, planova i programa? S tim u vezi, je li pametno predizbornu retoriku uperenu protiv HDZ-a ponajviše svoditi na brutalni vokabular, pa i nekontroliranu mržnju? Koji se i kakvi problemi oporbe razotkrivaju u aktualnoj kampanji za izbore, kolike su zapravo šanse ovakve ljevice, kao i desnice...?

- U Hrvatskoj izborni rezultat najvjerojatnije neće biti bitno različit od onoga na prošlim izborima. Glavni problem za HDZ bit će naći postizborne partnere. No sam karakter izborne kampanje razlikovat će se od one prošle. Vjerojatno je da će u većoj mjeri biti negativna. Za razliku od pozitivne, koja ističe (stvarne ili izmišljene) prednosti stranke ili kandidata te upozorava na rješenja problema koje stranka ili kandidat nudi, negativna kampanja usmjerena je ponajprije na isticanje (stvarnih ili izmišljenih) negativnih osobina, tj. nedostataka protivničkih stranaka ili kandidata. U korijenu negativne kampanje je strah, nesigurnost i bezidejnost. Neimanje vlastitih ideja i rješenja za probleme u društvu okreće političare k negativnoj kampanji. Osjećaj nesigurnosti, strah od poraza, želja za pobjedom pod svaku cijenu to potencira.

Za stranke desnice i desnog centra još ne znamo, ali naznake izborne kampanje ljevice mogu se očitati iz ikonografije i poruka nedavnog skupa lijeve oporbe na Markovu trgu u Zagrebu. Sve je bilo puno transparenata s prizorom uzdignute stisnute šake i sloganom "Dosta je!" te agresivne, gnjevne retorike usmjerene na smjenu, pa i zabranu vladajuće stranke. Iako su skup organizirale i stranke umjerene (socijaldemokratske) ljevice, dominirala je simbolika nove ljevice, na čijim se skupovima redovito koristi gesta, odnosno simbol uzdignute lijeve šake. Ona je od nastanka komunističkog pokreta simbol revolta, prosvjeda, odnosno borbe (stisnuta šaka spremna je na udarac), a koristi se i kao simbol i gesta raznih pokreta koji iskazuju da se bore za prava ugnjetavanih. Vođe "nove" nove ljevice o svojoj aktivnosti često govore kao o "borbi".

I glavna poruka tog skupa "Dosta je! u skladu je s pristupom nove ljevice koja se znatno češće određuje po onome protiv čega se bori nego po onome za što je. Prefiks "anti" je sveprisutan u njihovu vokabularu: antikapitalizam; antimilitarizam; antifašizam; antinacionalizam; antiautoritarnost; antiklerikalizam; antihomofobija itd. Pri tom ne toleriraju drukčija mišljenja.

U lijevi spektar unose isključivost i populizam. Štoviše, ideolozi nove ljevice otvoreno zastupaju potrebu za populističkom politikom. U knjizi naslova "Za lijevi populizam" Chantal Mouffe (2018.) najavljuje da je populizam danas nužan, no samo populizam nove ljevice (jer su socijaldemokrati razočarali svojom umjerenosti).

Razvidno je da će u ljevice dominirati negativna kampanja. HDZ treba još odlučiti hoće li na to uzvratiti slično. U tom kontekstu važno je primijetiti da se u Hrvatskoj negativna kampanja ne isplati. Rezultati istraživanja koje sam napravio to potvrđuju, u nas je u devet od deset slučajeva izbore izgubio onaj koji je negativnu kampanju pokrenuo. Isto tako gotovo redovita posljedica negativne izborne kampanje je slabija izlaznost na izbore. (D.J.)
Možda ste propustili...

JOSIP MILIČEVIĆ GLAVNI TAJNIK MREŽE MLADIH HRVATSKE

Želimo da mladi budu uključeniji u političke procese

IRAN I IZRAEL: SMRTNI NEPRIJATELJI

Eskalacija rata u sjeni

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana