Novosti
PROPISANE STROŽE KAZNE

Konačni prijedlog Kaznenog zakona upućen je u Sabor
Objavljeno 29. veljače, 2024.
Plenković: Kazneno djelo neovlašteno otkrivanje izvidne ili dokazne radnje ne uključuje novinare

Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Kaznenoga zakona, koji je Vlada uputila u Sabor, kod novog kaznenog djela - neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje - uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa.



Novim kaznenim djelom neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, istaknuo je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak, adresiramo problem curenja informacija o nejavnoj fazi kaznenoga postupka, a prijedlog je nastao radi zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravedan postupak.

U konačni prijedlog zakona uvrštena je i odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu

“Ono što u potpunosti otklanjamo tvrdnje su da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda te da je ona usmjerena protiv novinarske profesije i protiv prava javnosti da bude informirana. Takve su teze netočne i ne proizlaze iz predložene zakonske norme", poručio je premijer. Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, što novinari nisu, naglasio je Plenković. Počinitelj tog kaznenog djela, naime, prema zakonskim odredbama, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da osobe koje obavljaju novinarski posao ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela. Premijer je istaknuo i da propisivanjem tog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući zemlje najrazvijenijih demokracija poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i Luksemburga.

Cilj izmjena i dopuna Kaznenoga zakona, kao i Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čiji su konačni prijedlozi također upućeni u Sabor, unaprjeđenje je zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Uvodi se kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe – femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora, a uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama te ga se propisuje kao otegotnu okolnost. Preciznije se definiraju i kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja te će se ona progoniti kao kaznena djela, a ne kao prekršaj. Uvodi se i kvalificirani (teži) oblik kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja i strože će se kažnjavati oni koji takav sadržaj učine dostupnim većem broju ljudi.

Uvodi se i kvalificirani oblik kaznenog djela sudjelovanje u tučnjavi s kaznom zatvora od 6 mjeseci od 5 godina. Hina
Povećavaju se kazne za silovanje
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, među ostalim, naglasio je da se povećavaju kazne za silovanje, teška kaznena djela protiv spolne slobode, spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15 godina, a ukida se zastara kaznenog progona i zastara izvršenja kazne zatvora za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe. Za temeljni oblik silovanja mogućnost zamjene izrečene zatvorske kazne radom za opće dobro u potpunosti se isključuje, dok bi odredbe o uvjetnoj osudi za ovo kazneno djelo mogle doći u primjenu samo uz istodobnu primjenu instituta ublažavanja kazne.