Novosti
OKUPLJANJE NA LJEVICI ZASAD BEZ PERSPEKTIVE

Vidović ima slabu bazu,
a Grbina za premijera
ne želi ni 70 % SDP-ovaca
Objavljeno 1. ožujka, 2024.
“Na ljevici nisu ništa manje suprotstavljeni različiti interesi nego na desnoj strani političkog spektra”

Oporba zaziva što skorije parlamentarne izbore, ali izgleda kao da i sama nije spremna za njih, i ona na ljevici i na desnici. Koalicije su još nejasne, a lijevo-liberalni blok, ni nakon prosvjeda na Markovu trgu, nije zatomio međusobne animozitete.



Prisutnost u javnosti


Predsjednik SDP-a Peđa Grbin novinarima ne želi govoriti o dogovorima o predizbornoj koaliciji, rekavši tek da za njih ima vremena jer su im trenutačno u fokusu novi prosvjedi u ožujku. Iz Možemo ponavljaju da se sa SDP-om pregovara o točkastim koalicijama te s Dalijom Orešković (SSIP). SDP-ova poruka kako ne žele u suradnju sa Socijaldemokratima još je zanimljivija nakon što se saznalo da ljevica na njih ne računa na sljedećim prosvjedima protiv vladajućih. Davorko Vidović, čelnik Socijaldemokrata, nada se pak da će zadržati HSS u svom predizbornom savezu "Naša Hrvatska", iako kolaju neslužbene informacije da Krešo Beljak pregovara sa SDP-om o izlasku na izbore na njihovoj listi.

Politički analitičar Pero Maldini kaže da je generalno Možemo bio glavni organizator skupa na Markovu trgu i prije svega su oni imali interes da podgrijavaju temu izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, koja je objektivno "zatvorena i završena". Oni su, smatra Maldini, produžujući tu temu koliko god je to bilo moguće, željeli zadržati svoju prisutnost u javnosti ne bi li tako dobili još koji politički bod. "Svi drugi s ljevice pridružili su im se na tom prosvjedu koji je, budimo otvoreni, bio prvi predizborni skup", smatra Maldini. Pokušali su, ističe, kapitalizirati taj skup ne bi li pojačali svoju vidljivost. Međutim, rezultati istraživanja HRejtinga, objavljeni prije nekoliko dana, pokazali su da nikome nije na tome porastao rejting. Samo je SDP porastao za 1,5 posto, a Možemo je doživio i pad. "Sve ostaje debelo unutar statističke pogreške. To je premali postotak za bilo što", kaže Maldini. Prema njegovim riječima socijaldemokrat Davorko Vidović dobro je procijenio situaciju kada je rekao da su na prosvjedu na Markovu trgu "neke stranke tražile prostor za pumpanje političkog ega i vlastite prepoznatljivosti, umjesto zajedničkog, udruženog nastupa, i da je Grbin davno niz vodu pustio nekad veliku i moćnu stranku SDP".

“Njegov interes istovremeno bi bio i interes udružene ljevice, koja se ipak ne može udružiti, i to zbog više razloga. To je ponajprije zato što Možemo ne prihvaća nikakvu predizbornu koaliciju kalkulirajući da će pojedinačno dobiti više mandata, ne vodeći brigu što će zbog toga svi oni ukupno u konačnici imati manje mandata. Vode se primjerom kako su to Donald Tusk i njegova koalicija napravili u Poljskoj, međutim to nije primjenjivo na naše prilike. Mislim da je kod Grbina i platforme Možemo riječ o osobnom animozitetu, gdje Grbin manjak svog političkog sadržaja i sposobnosti vođenja stranke zamjenjuje autoritarnošću. Socijaldemokrate ne može prihvatiti jer su članovi te stranke otišli iz SDP-a upravo zbog njega. Međutim, njegovi osobni razlozi, kao i toliko puta dosad, štete stranci. S druge strane, Socijaldemokrati vide kako je zapravo jedina mogućnost da ljevica bude jača - samo kao udružena ljevica, u čemu vide i svoju šansu. Oni su, de facto, sastavljeni od pripadnika bivše frakcije SDP-a, koji još nemaju svoju pravu organizaciju, infrastrukturu, ni političku prepoznatljivost među građanima, i pitanje je hoće li na ovim izborima uopće ući u Sabor. Takvih stranaka tu ima još", ističe.

Taštine i interesi


Na pitanje tko bi od njih dvojice kao osoba mogao biti prihvatljiviji većini birača, Maldini misli da je Vidović kudikamo kompetentniji i razumniji političar, prihvatljiviji ljevici. No on jednostavno nema bazu, ponavlja. Grbin je, podsjeća, ako se može vjerovati anketama, netko koga 70 posto članova vlastite stranke ne vidi kao prigodnog kandidata za premijera. To govori, smatra Maldini, o njegovoj nedostatnoj težini i ugledu u vlastitoj stranci, pa je i pitanje kakav bi mogao biti izvan te stranke. Zbog toga, kaže, nije vjerodostojan. "To je tragična situacija koja se samo perpetuira u novom lošem izdanju za SDP, koji već dugi niz godina upropaštava sam sebe", kaže Maldini.

Na pitanje može li ljevica na izborima nešto napraviti ovako "rascjepkana" ovaj politički analitičar kaže da nijedna strana ne može napraviti nešto rascjepkana, jer je i dio desnice, Most i Domovinski pokret, opet demonstrirao međusobnu nesnošljivost. "Na ljevici nisu ništa manje suprotstavljeni interesi nego što je to slučaj na desnici. Ovo s Mostom i DP-om je, nažalost, klasična priča koju smo gledali i kod drugih stranaka koje su taj prostor na desnici zauzimale prije. Ti sukobi proizlazili su, a i danas proizlaze, iz malih razlika, a zapravo je u pitanju prije svega taština vođa u tim strankama, a i različitih interesa. Most je stranka koja nema nikakav koalicijski potencijal. Kako su odbili ponudu DP-a za koaliciju, pitanje je želi li Most uopće preuzeti odgovornost za vlast. Kako se ponašaju, meni se čini da ne žele, jer je logika svake stranke da želi osvojiti vlast, dobije izborni legitimitet, s kojim može ostvarivati svoje javne politike. Oni su takvu priliku izigrali i kada su je imali. Njima je očito, kao populistima, puno ugodnija pozicija biti o oporbi iz koje mogu kritizirati vladajuće, a da pritom ne preuzimaju odgovornost", navodi Maldini.

Igor Bošnjak
“NISU USPJELI NIŠTA POMAKNUTI”
“Domovinski pokret, mimo svojih ideoloških postavki, ima vrlo jake interese. Bili bi vrlo skloni s bilo kojom vlašću koalirati, gdje bi vjerojatno ponudili potporu u zamjenu za neke ministarske resore, vezane uz njihove ekonomske interese. Odatle možda i proizlaze spekulacije da su oni rezerva buduće vlasti, kao svojevrsni ‘junior’ partner. Takvi koji nekome trebaju za formiranje vlasti obično onda dobivaju i više nego što vrijede na izborima”, kaže Maldini. “Zapravo, mislim da sa svom ovom ‘burom u čaši vode’ oporba, bilo lijeva, bilo desna, nije uspjela pomaknuti ništa, niti su vladajući izgubili niti je oporba dobila. Dapače, nisu uspjeli kapitalizirati baš ništa od onoga što su namjeravali”, zaključuje Maldini.

Pero Maldini politički analitičar

MILANOVIĆ JE KRIVAC ZA PAD KULTURE POLITIČKOG DIJALOGA

Maldini ističe veliki broj birača koji su u političkim anketama neopredijeljeni kao i apstinenata - ljudi koji uopće neće izići na izbore zato što su razočarani. Odgovornim smatra retoriku koja “počinje od glave - predsjednika Zorana Milanovića”. “On je loš primjer kako ne treba politički komunicirati. Mislim da je donio ozbiljan pad u kulturi komuniciranja i nemogućnosti političkog dijaloga. To nije dobro za demokraciju upravo zato što demokracija leži na dva temeljna principa. Jedan je kompromis, koji politički akteri moraju biti sposobni učiniti da bi se postigao konsenzus. Čini mi se da se oporba odala takvom načinu komuniciranja, kojim pokušavaju kompenzirati svoj izostanak realnog političkog sadržaja”, ističe Maldini.

Možda ste propustili...

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Višnjevački osmaši promatrali izbore

INOVACIJSKO NATJECANJE ZA PRIMJENU UMJETNE INTELIGENCIJA U ZDRAVSTVU I MEDICINI

Pobjednik MediBoost

Najčitanije iz rubrike