Kultura
GRAD BELIŠĆE I SAMOSTAN SV. J. RADNIKA

Dan hrvatske glagoljice: Panonski je prostor tijekom srednjovjekovlja bio glagoljaški prostor, što je bila autohtona pojava
Objavljeno 29. veljače, 2024.
Strossmayer je bio istinski spiritus movens hrvatske Cyrillomethodiane u 19. st.

U Palači Gutmann u Belišću svečano je obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Događaj su zajednički organizirali Grad Belišće i Samostan sv. Josipa Radnika franjevaca trećoredaca glagoljaša u Belišću. Tom je prigodom predavanje naslovljeno “Odavno smo glagoljaši stari: crtice o slavonskoj glagolitici”, u ispunjenoj dvorani belišćanskoga Paleja, održala prof. dr. sc. Milica Lukić s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.



Glagoljski napisi


Program obilježavanja započeo je pjevanjem molitve “Otče naš” na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku koje je izvelo Crkveno pjevačko društvo MIR pod ravnanjem mo. Želimira Sušića. U ime Grada Belišća nazočnima se obratio Domagoj Varžić, pročelnik Ureda gradonačelnika Belišća, prenoseći pozdrave gradonačelnika Dinka Burića i izražavajući zahvalnost zbog odvijanja ovako važnoga događaja u Belišću. Potom se obratio fra Ivo Martinović, provincijal franjevaca trećoredaca glagoljaša koji je posebno istaknuo značenje i ulogu ćirilometodske baštine u životu franjevaca trećoredaca glagoljaša, ali i izrazio svoje zadovoljstvo suradnjom s gradskim i akademskim ustanovama koja je rezultirala organiziranjem ovoga događaja. CPD MIR izvelo je skladbu “Laudate Dominum”, a potom je Lea Kozina Šestanj, voditeljica programa, predstavila predavačicu, prof. dr. sc. Milicu Lukić.

U svome zanimljivom predavanju osječka je profesorica predstavila u javnosti gotovo nepoznate podatke o glagoljaštvu i glagoljanju na području današnje Slavonije i Srijema. Najprije je istaknula razloge zbog kojih se proslava Dana glagoljice i hrvatskoga glagoljaštva odvija upravo u Belišću. Iako je, naime, Belišće suvremen grada formiran tek u drugoj polovini 19. stoljeća, u vremenu kada glagoljica tek “životari” i na onim prostorima u kojima je povijesno čvrsto ukorijenjena, postoje višestruke veze između ćirilometodske baštine i ovoga mjesta. U Belišću je najistočniji samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u Hrvatskoj i ujedno jedini samostan ove izvorne glagoljaške redovničke zajednice na slavonskome području, tako da se u Belišću i danas prigodno bogoslužje slavi na crkvenoslavenskome jeziku. Nadalje, u prigradskome naselju Gatu 1905. rođen je jedan od najvažnijih istraživača staroslavenskoga jezika i glagoljice na našim prostorima, akademik Josip Hamm. Napokon, u Belišću je 2019., a uz obljetnicu ponovne uspostave župe i početka djelovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša uz kip “Uskrsli Krist” u Ulici kralja Tomislava podignuta i ploča ispisana glagoljičnim pismom i crkvenoslavenskim jezikom.

Prof. Lukić predočila je okupljenima brojne pokazatelje o glagoljanju na slavonskome području u vremenu prije 1526., kad je najveći dio ovoga prostora potpao pod osmansku vlast. Uz brojne sekundarne pokazatelje, a zacijelo su najpoznatiji dokumentaristički utemeljeni stihovi M. A. Relkovića u djelu “Satir iliti divji čovik” koji govore o “knjigama i naukama” primljenim od Svete Braće odnosno sv. Jeronima, uz koga je pobožna predaja nekoć vezala početke glagoljičnoga pisma i bogoslužja na staroslavenskome jeziku, prof. Lukić predstavila je i do danas sačuvane glagoljske natpise u crkvama u Brodskome Drenovcu i Lovčiću. Sve ovo navodi na zaključak da je i panonski prostor tijekom srednjovjekovlja bio glagoljaški prostor te da se nije radilo tek o sporadičnome utjecaju naših južnih i primorskih prostora, nego o sasvim autohtonoj pojavi.

Drugi dio predavanja bio je posvećen glagoljaštvu i glagoljanju na području Đakovačke i Srijemske biskupije nakon oslobođenja ovih krajeva od osmanske vlasti, što je inače jedna od eminentnih tema znanstvenoga istraživanja prof. Lukić. Ukazala je na nekoliko svećenika glagoljaša koji su tijekom 18. i 19. stoljeća liturgiju slavili na crkvenoslavenskom jeziku. U spomen na glagoljanje u Komletincima i danas se za njegove stanovnike rabi izraz “gagulani”, odnosni oni koji su imali svećenika glagoljaša. Topografiji slavonske (i srijemske) novovjekovne glagolitice mogu se još pridodati Rajevo Selo, Sotin, Otok itd. Glagoljaša među Šokcima tijekom 19. stoljeća je bilo i ostavili su važan trag u povijesti ovih prostora.

Trojezičnost


Svakako je posebno poglavlje povijesti glagoljaštva na slavonskome prostoru povezano uz ime velikoga đakovačkoga biskupa J J.J. Strossmayera koji je bio istinski spiritus movens hrvatske Cyrillomethodiane u 19. st. Nebrojene su njegove zasluge za hrvatsko glagoljaštvo i očuvanje i širenje ćirilometodske baštine u cijelome hrvatskome narodu.

Osvrnula se i na “suvremene glagoljaše” iz slavonskoga prostora. Riječ je najprije o znamenitim istraživačima glagoljaštva, kao što je već spomenuti Josip Hamm odnosno Stjepan Ivšić, Stjepan Damjanović, fra Marko Japundžić, ali također i mlađe generacije istraživača i popularizatora ovoga fenomena. Predavačica je u svome izlaganju među njima spomenula dr. sc. Veru Blažević Krezić i dr. sc. Jasnu Horvat, a autor ovih redaka svakako pridodaje upravo prof. dr. sc. Milicu Lukić.

Nakon održanoga izlaganja nastupila je Muška pjevačka skupina “Bocanjevački pajdaši” koja je izvela pjesmu Đuke Galovića “Odavno smo graničari stari”, kojom je bio nadahnut i naslov cijeloga predavanja. Proslava Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva tako je svojim glazbenim programom simbolično evocirala našu srednjovjekovnu trojezičnost, s obzirom na to da se glazbeni dio programa sastojao od izvedbi na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku, hrvatskome jeziku i latinskome jeziku. Evocirala je i našu srednjovjekovnu tropismenost jer se osim latinice, kojom je dakako bila napisana prezentacija u pozadini predavanja, i glagoljice, o kojoj se govorilo tijekom predavanja, bilo riječi i o uporabi ćiriličnoga pisma na ovim prostorima.

Središnjoj proslavi prethodila je i radionica za djecu koju je u prostorima Gradske knjižnice održala Sabina Novoselić.

Tanja Kvorka
BROJNI UGLEDNICI
Proslavi Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva nazočili su brojni uglednici iz akademskoga kruga: akademik Mateo Žagar, prorektor osječkoga sveučilišta prof. dr. art. Robert Raponja, predstojnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost FFOS-a doc. dr. sc. Silvija Ćurak, predsjednica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju u Osijeku doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić, predsjednica Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na zagrebačkome FF izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović, asistentica na FFOS-u Matea Sesar.

Možda ste propustili...

PJEVAČKO DRUŠTVO SVETOGA JOSIPA OSIJEK NASTUPILO U CRKVI SVETOG KRIŽA U TVRĐI

Uskrsni koncert pred mnoštvom vjernika

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ANTONIJA PINTARIĆ IZA KULISA

Ako ti duša gori za glumom i scenom, nemoj nikome dopustiti da ugasi taj plamen

2

Hraste Sočo u Opera Europe

3

PJEVAČKO DRUŠTVO SVETOGA JOSIPA OSIJEK NASTUPILO U CRKVI SVETOG KRIŽA U TVRĐI

Uskrsni koncert pred mnoštvom vjernika