Novosti
HRVATSKI BDP U PROŠLOJ GODINI PORASTAO ZA 2,8 POSTO

Zbog pojačane potrošnje i investicija gospodarstvo raslo više od očekivanja
Objavljeno 27. veljače, 2024.
Premijer: Hrvatska će ovakvim tempom rasta dosegnuti više od 75 posto razvijenosti EU-a

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, već 12. kvartal zaredom, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj prošloj godini ojačalo je za 2,8 posto. Pokazala je to prva procjena koju je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao za 2,8 posto. Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju najbrži je rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.



Pad izvoza


Prema podacima DZS-a potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu prema istom razdoblju godinu dana prije, brže u odnosu prema 3-postotnom rastu u prethodnom tromjesečju. Brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu. Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala za 2,1 posto. S druge strane izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu prema 8,5-postotnom padu u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba pao za 8,7, a izvoz usluga porastao je za 0,9 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, a uvoz usluga porastao je za 5,2 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo za 4,3 posto na godišnjoj razini, a 1,3 posto na kvartalnoj razini. Tako je rast domaćeg gospodarstva znatno brži u odnosu prema prosjeku u EU-u. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,1 posto u odnosu prema prethodnom kvartalu, a na godišnjoj je razini poraslo za 0,3 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u četvrtom lanjskom tromjesečju stagniralo na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.

Rast plaća


Premijer Andrej Plenković izjavio je kako je rast BDP-a u Hrvatskoj u prošloj godini jedan od najvećih porasta u Europskoj uniji te da je to dokaz ispravnosti vladine ekonomske politike.

“Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a", rekao je Plenković. Dodao je da je BDP realno u odnosu prema četvrtom kvartalu pretpandemijske 2019. godine porastao za 15,5 posto te je to treći po snazi rast u EU-u nakon Irske i Malte. Kao faktore koji su utjecali na rast istaknuo je rast potrošnje kućanstva i rast plaća te intenzivan nastavak investicija iz domaćih i europskih izvora. "Ostvarili smo što smo i planirali, to znači da smo dobro planirali ekonomske politike", rekao je Plenković, podsjetivši da je Vlada i prognozirala upravo 2,8-postotni rast, koji je, kako je dodao, pet puta veći od rasta u EU-u i europodručju, gdje se očekuje rast od 0,5 posto. Smatra da će Hrvatska ovakvim tempom rasta dosegnuti više od 75 posto razvijenosti EU-a. Očekuje nastavak rasta u istom postotku i u 2024. godini i napominje da je to znatno više od prosjeka očekivanja za EU. Smatra da su najnoviji podaci o rastu BDP-a potvrda pouzdanosti ekonomske i fiskalne politike i kontinuirane politike nakon pandemije. Kaže da rast nije slučajan i da je na njega utjecao "rad radnika i gospodarstvenika", kao i ostvarenje strateških Vladinih ciljeva kao što su porezna reforma, ulazak u Schengen i eurozonu te dobri rezultati u turizmu.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako je u posljednjem tromjesečju 2023. Hrvatska ostvarila rast BDP-a iznad očekivanja te jednu od najviših stopa rasta među EU članicama, čime se "nastavlja trend snažnog rasta domaćeg gospodarstva, a na krilima jakog rasta osobne potrošnje kao i ubrzanja stope rasta investicija". Taj je rast, kako ističu iz HUP-a, potaknut prije svega snažnim rastom plaća i primanja zaposlenika u Hrvatskoj, na kojem poslodavci inzistiraju, kao i rastom zaposlenosti. Ističu da rastu i inozemne doznake stanovništvu, kao i potrošačko kreditiranje. No dodaju da se nastavlja, nažalost, i realni pad robnog izvoza, iako po blažim stopama nego u prethodnim kvartalima. To je, napominju, posljedica stagnacije ekonomskih aktivnosti u EU području, odnosno očekivane recesije u prvoj polovini ove godine te gubitka konkurentnosti hrvatskih izvoznika.

Dijana Pavlović
ZA KVALITETNIJU STRUKTURU RASTA
Iz HUP-a ističu kako hrvatske tvrtke i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva. Suočavaju se također i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama, a “sve više dijelimo i sudbinu tvrtki europodručja u pitanju pogoršanja uvjeta financiranja poduzeća”, kazali su u HUP-u. Stoga se, kako navode, bilježi i usporavanje rasta produktivnosti tvrtki. U drugoj polovini godini bilježi se manji realni pad prihoda sektora kratkoročnog najma, što, kako ističu u HUP-u, sugerira da se postojeći model turizma koji se oslanja na kratkoročni najam u privatnom smještaju suočava s ograničenjima rasta. “Snažna stopa rasta BDP-a kojom se Hrvatska približava standardu prosjeka zemalja EU-a svakako je odlična vijest, a da bismo je zadržali, fokus mora biti na unaprjeđivanju kvalitete strukture rasta BDP-a”, zaključuju u HUP-u.

SADAŠNJI MODEL NE MOŽE BITI DUGOTRAJAN
Ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je da je rast BDP-a nešto iznad očekivanja, ali da sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan. Kaže da je to “i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme”, ponajprije utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija. “To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti”, rekao je. Kao jedno od rješenja nudi poticanje privatnih investicija koje su naročito usmjerene k rastu produktivnosti i izvozu, kako bi se stvorila trajna osnova za vrijeme u kojemu europski fondovi neće biti toliko bitni te kako bi se stvorila dobra baza za rast.

HGK: Rast ne iznenađuje

 

Rast BDP-a za 4,3 posto u četvrtom kvartalu prošle godine nije iznenađenje, pogotovo kada se uzme u obzir rast realnog prometa u trgovini na malo te realan rast plaća, izjavio je u utorak glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja. Također ističe kako će “i ove godine osobna potrošnja igrati ključnu ulogu u određivanju rasta BDP-a s obzirom na porast minimalne plaće, povećanje plaća u javnom i državnom sektoru te općenitog nedostatka radne snage”. “Međutim, kao i kod sredstava iz fondova EU-a, ne možemo dugoročno očekivati ovoliko izražen doprinos rasta plaća rastu BDP-a”, navodi Šaravnja u komentaru. Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu prema istom razdoblju godinu dana prije, brže u odnosu prema 3-postotnom rastu u prethodnom tromjesečju. H