Ekonomija
SVE NEPOVOLJNIJA STRUKTURA VOĆARSKIH POVRŠINA

Proizvodnja bez ploda: Voćnjaci stalno niču, a voća je sve manje
Objavljeno 28. veljače, 2024.
Velik dio voćnjaka ima malu ili nikakvu proizvodnju, osobito nasadi oraha i lijeske

Voćarske površine rastu, ali proizvodnja voća pada jer je struktura voćnjaka koji imaju proizvodnju sve lošija, ističu u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, naglašavajući kako je velik udio voćnjaka koji imaju malu ili nikakvu proizvodnju, osobito nekih nasada oraha i lijeske.



- Proizvodnja voća evidentirana 2013. godine bila je 248.000 tona, 2018. godine ukupno je proizvedeno 195.000 tona voća, a 2022. godine proizvodnja voća iznosila je 164.629 tona - naglašavaju, dodajući kako je samodostatnost u proizvodnji voća u Hrvatskoj danas na oko 50 % potreba. Viškovi su samo u proizvodnji mandarina i višanja, a pozitivni trendovi su u proizvodnji bobičastog voća i jagoda.

Dominiraju jabuke


Sukladno Zelenom izvješću Ministarstva poljoprivrede za 2022. godinu, u strukturi proizvodnje voća dominiraju jabuke (45,9 % od ukupno proizvedenih količina, prosjek razdoblja 2017. - 2022.) i mandarine (32,6 %). Od ostalih vrsta voća veće značenje ima proizvodnja šljiva, s udjelom od 7,3 % u promatranom razdoblju. U 2022. godini bilježi se najveći rast kod marelica, trešanja, oraha, jagoda, limuna i bobičastog voća. Promatrano u odnosu prema prosjeku petogodišnjeg razdoblja, ostvarena je manja proizvodnja kod više voćnih vrsta: badema (za 51,1 %), krušaka (za 39,6 %), jabuka (za 31,2 %), bresaka i nektarina (za 14,3 %) te višanja (za 7,8 %). Najveći rast proizvodnje u 2022. godini u odnosu prema prosjeku petogodišnjeg razdoblja zabilježen je u proizvodnji oraha (128,3 %), limuna (82 %), trešanja (65,8 %), naranči (63,1 %), marelica (31 %) i lješnjaka (25,7 %). U proizvodnji prevladava intenzivna proizvodnja, koja je u 2022. godini predstavljala 97,3 % ukupne proizvodnje voća. Prema proizvedenim količinama, najveći udio u proizvodnji voća čine jabuke, mandarine i šljive, a prema površinama intenzivnog nasada najzastupljeniji su orasi, lješnjaci, jabuke i šljive. Površine pod intenzivnim nasadima povećavale su se redovito od 2017. godine (28.411 ha) do 2022. godine, kada je ukupna površina intenzivnih nasada bila 34.663 hektara. U 2021. godini samodostatnost u proizvodnji voća iznosila je 38,3 % svih potreba domaćeg tržišta. Dostignuta je samo u proizvodnji trešanja i višanja te mandarina. Proizvodnjom jabuka bilo je pokriveno 81,7 % domaćih potreba.

Kako ističu (i) u Ministarstvu poljoprivrede, većim dijelom ne zadovoljavamo vlastite potrebe najviše zbog strukture naše proizvodnje i velikog udjela površina pod ratarskim kulturama. Ne odnosi se to na proizvodnju trešanja, višanja i mandarina te tek djelomično jabuka.

- U jedanaest mjeseci 2023. godine Hrvatska je uvezla voća, orašastih plodova, dinja i lubenica u vrijednosti od 326,5 milijuna eura. Važno je naglasiti da gotovo 50 % uvoza voća otpada na proizvode koje Hrvatska ne proizvodi, a to su banane, datulje, ananas, kokosov orah, ali i agrumi - ponajviše naranče. U odnosu prema istom razdoblju godinu prije količinski uvoz povećan je za 11,9 %, a izvoz za 23,2 %, dok je u eurima taj rast bio veći, odnosno uvoz je bio veći 24 %, a izvoz 51 %. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom povećana je za 6,5 postotnih bodova - tvrde u Ministarstvu.

Naglašavaju kako je osnovni problem hrvatskih proizvođača voća niz kriznih razdoblja u posljednjih nekoliko godina, izazvanih epidemijom COVID-19 i ruskom agresijom na Ukrajinu, te razdobljima vrlo nepovoljnih vremenskih uvjeta za uzgoj i proizvodnju. Također, dodaju, proizvođači voća, ponajprije agruma, suočavaju se s otežanim uvjetima proizvodnje koji su izazvani nepovoljnim utjecajem štetnih organizama. Objašnjavaju kako je proizvodnja u sektoru voćarstva s financijskog aspekta vrlo zahtjevna jer se radi o radno intenzivnim kulturama, a s aspekta klimatskih uvjeta, što je u posljednje vrijeme očito, i vrlo osjetljiva.

- Proizvodnja voća uglavnom je orijentirana na zadovoljavanje potreba domaćeg stanovništva i turističke ugostiteljske djelatnosti kroz konzumaciju u svježem stanju, a manji je dio usmjeren zadovoljavanju potreba prerađivačke industrije. Kao najvažniji faktori koji ograničavaju intenzivniji razvoj proizvodnje voća izdvajaju se mala veličina gospodarstava te stupanj povezanosti i organiziranosti/udruženosti proizvođača (zadruge, trgovačka društva i proizvođačke organizacije) kojima bi proizvođači mogli zajedno nastupiti na tržištu i imati jaču pregovaračku moć - podvlače u Ministarstvu.

Nedostatak radnika


Upitan za stanje u voćarskoj proizvodnji, Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, odgovora kako, generalno gledajući, ono nije dobro.

- Sektor ima veliki pad proizvodnje, a bilanca je sve lošija. Najveći je problem razvoj lokalnog tržišta - priča Zorić, nastavljajući da razvoj lokalnog tržišta nije išao na način kako su to radile neke druge članice Europske unije (EU).

Mišljenja je kako bi proizvodnja voća i povrća, s čime su se svojevremeno mnogi slagali, trebala biti ključna i prioritetna kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji nakon ulaska u Europsku uniju, to više što imamo dvije klimatske zone, mediteransku i kontinentalnu, te možemo proizvoditi mnogo toga po dobrim uvjetima. A blizu su nam, naglašava, i tržišta zapadne Europe, veliki potrošački centri koji su ‘‘gladni‘‘ sličnih proizvoda, do kojih se kamionom može doći vrlo brzo, znatno brže nego što stižu borovnice iz Brazila. No, žali se, nitko nije odredio što će nam biti prioritet ni na što da se proizvođači fokusiraju. Podsjeća i na izostanak navodnjavanja koje bi izuzetno mnogo značilo za voćnjake u pojedinim dijelovima Hrvatske, te na relativno kasni početak izgradnje distributivnih centara s hladnjačama (za čiju se izgradnju zauzimala upravo Hrvatska voćarska zajednica). Isto tako, ne može zaboraviti ucjene pojedinih trgovačkih lanaca (što su im nadležni dopuštali) koji i danas ‘‘dirigiraju‘‘ prodajom, male poticaje, kojih je bilo, ali ne kao u nekim drugim državama članicama EU-a, ali ni na sulude javne nabave koje su rezultirale kupnjom jeftinog poljskog i drugog stranog voća i povrća za škole, bolnice (…), što si Italija ili Austrija, primjerice, ne bi dopustile. U to se, tvrdi, osobno uvjerio u Rimu, čiji se gradonačelnik, na jednom stručnom skupu koji je okupio proizvođače voća i povrća iz cijele Europe, hvalio kako se u tamošnjim ustanovama i institucijama konzumira isključivo voće i povrće proizvedeno u krugu od stotinjak kilometara, bez obzira na zakonske odredbe vezane uz pripadnost Europskoj uniji. Vjeruje da je slično i u nekim drugim EU državama. Svemu treba dodati i gotovo kronični nedostatak radne snage. Epilog svega je, kaže, pad motivacije kod voćara. - Nisu nama krivi Poljaci što uvozimo njihove jabuke. Krivi smo si sami - zaključuje Zorić, vjerujući, ipak, u svjetliju voćarsku budućnost u Hrvatskoj.

Ivica Getto
Od voća proizvedenog u Republici Hrvatskoj dovoljno je samo trešanja, višanja i mandarina

Tri je puta veći uvoz voća od izvoza
Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Hrvatska ne proizvodi dovoljno voća za vlastite potrebe, pa je okrenuta uzvozu i ostvaruje negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Naglašavaju kako, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, domaće voće podmiruje tek oko 50 % naših potreba. Dovoljno je samo trešanja, višanja i mandarina. Prema podacima Europske komisije, samodostatnost Hrvatske u jabukama je 87 %, a bresaka/nektarina 19 %. Stoga mnogo uvozimo, pa smo u 2022. uvezli 264.024 t voća (285,5 milijuna eura), a izvezli 99.822 t (85,8 milijuna eura). Uvoz voća čini oko 6 % vrijednosti ukupnog uvoza i oko 3 % ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Problematičan je visok uvoz jabuka i sezonskog voća.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROGLAŠEN POBJEDNIK

Najbolji mladi poljoprivrednik je Dario Pocedulić

2

KUPCIMA NA RASPOLAGANJU VIŠE OD 65.000 PROIZVODA U OSAM PRODAJNIH KATEGORIJA

U PEVEX-u 15 % popusta na sve cijene

3

KRIZA U POSLOVANJU DODATNO SE PRODUBILA, U SVIM SEGMENTIMA

Njemački proizvođač baterija u problemima