Novosti
SEKTOR KOJI VAPI ZA RADNOM SNAGOM

Trgovci traže 10.000 radnika
Objavljeno 24. veljače, 2024.
Radnik iz trgovine odlazi u mirovinu i čim riješi status, vraća se na pola radnog vremena

Premda su poslodavci, nakon uvođenja neradnih nedjelja, najavljivali kako će u sektoru trgovine uslijediti otpuštanja radnika zbog smanjenog opsega posla, to se nije dogodilo. Naprotiv, i dalje raste broj radnika u trgovini i na svaki se mogući način pokušava doći do novih zaposlenika.


Izazovi sezone


Prema procjenama stručnjaka u sektoru trgovine trenutačno u Hrvatskoj nedostaje oko 10.000 djelatnika i do njih poslodavci žele doći ne birajući sredstva jer su, čini se, stisnuti uza zid. Nema trgovine, veće ili manje, koja preko agencija za zapošljavanje, ali i na svojim ulaznim vratima ili informacijskom pultu ne poziva građane da se jave radi zaposlenja. Nude se dobra primanja i stimulativno radno okruženje, a oni veći i bolje organizirani pozivaju završene srednjoškolce i studente da se jave s otvorenim ponudama. Sve je podređeno novom radniku koji bi ostao najmanje pola godine.

“To da neće biti otpuštanja zbog neradnih nedjelja, mi smo u Sindikatu trgovine Hrvatske govorili odavno", kaže Zlatica Štulić, predsjednica STH, dodajući da je taj nedostatak radne snage u trgovini vidljiv i veliki je problem jer "ovi koji trenutačno rade puno su opterećeniji i rad je za njih fizički teži i stresan".

Za primjer Štulić navodi kako trgovina koja je nekada imala 40 radnika sada ih ima 25, a opseg posla nije se smanjivao, nego i povećavao. "Danas sam na društvenim mrežama pročitala da mali poduzetnik mora zatvoriti trgovinu jer nema radnika i ne može na tržištu rada naći čovjeka koji mu može i želi raditi za plaću koju on nudi. To nam govore i naši članovi radnici s kojima smo svakodnevno u kontaktu. Problem je da rade više jer nema dovoljno radnika, ali nisu i više plaćeni", pojašnjava predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

Upozorava kako bi predstojeća turistička sezona mogla biti vrlo izazovna. Prema njezinim riječima, radnici s kontinenta otići će u "sezonu na obalu", a u kontinentalnom dijelu zemlje u to bi vrijeme trebali uskakati studenti, umirovljenici i strani radnici. "To je jedan zatvoreni krug koji pokazuje da u trgovini nedostaje radnika", naglašava Štulić, napominjući kako su najave poslodavaca o smanjenju broja radnika i otkazima zbog neradnih nedjelja bile pretjerane i nerealne.

I podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da broj zaposlenih u trgovini raste, ističe Štulić, navodeći da je u travnju 2020. bilo zaposleno 207.045, a u listopadu 2023. u sektoru trgovine radilo je 218.569, odnosno 11.524 radnika više. To znači da je u listopadu prošle godine u sektoru trgovine bilo zaposleno 15,22 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu, odnosno gotovo svaki sedmi zaposleni. Podaci također pokazuju da broj zaposlenih raste u svim sektorima trgovine. Tako je lani u listopadu u trgovini na malo radilo 119.899 radnika, što je 2456 više nego u travnju 2020., kada je bilo 117.443 radnika. U trgovini na veliko u istom razdoblju prošle godine bilo je zaposleno 78.357, odnosno 6859 više nego 2020., kada ih je radilo 71.498. U trgovini motornim vozilima i motociklima, gdje se više zapošljavaju muškarci, lani je radilo 20.313 osoba, a u travnju 2020. bilo je zaposleno 18.104 djelatnika, ili 2209 manje.

 

Niska plaća


Štulić kaže kako ne može potvrditi radi li se doista o nedostatku 10.000 radnika u sektoru trgovine, ali može, kaže, reći da ima velikih sustava u kojima nedostaje po 200 ili 300 radnika. "Ide se čak dotle da pojedini poslodavci nagrađuju svoje radnike ako im dovedu novog radnika koji se na poslu zadrži punih šest mjeseci. Svaki se javni prostor koristi za traženje radnika, tako sam neki dan na autocesti na jednom kamionu vidjela poziv radnicima za zapošljavanje. Trgovina koja je i inače radnointenzivna djelatnost i nije djelatnost koja je prosječno primamljiva za zapošljavanje jer se radi puno i u smjenama, a plaće nisu velike i velikim su dijelom blizu minimalne plaće", ističe predsjednica STH dodajući da u trgovini mogu raditi ljudi svih struka i onda često ostaju dok se ne zaposle u struci za koju su se školovali ili dok ne nađu nešto bolje.

Podsjeća također da je nakon povećanja minimalne plaće došlo do toga da i oni poslodavci koji su plaćali nešto više onih neoporezivih iznosa, topli obrok ili nagrade za dobro poslovanje, sada su te neoporezive iznose smanjili jer su morali povećati minimalne plaće. Fluktuacija radnika u trgovini je izuzetno velika, ljudi odlaze i često za bolje uvjete i veće plaće u druge trgovine dok ne nađu nešto bolje.

Prosječna plaća prodavača, prema podacima STH, u studenom 2023. godine iznosila je 888 eura bruto ili 694 eura neto. Dok je prosječna plaća u hrvatskom gospodarstvu iznosila neto 1208 eura, u sektoru trgovine bila je 1101 euro. Najviša je, 1256 eura prosječno, bila u trgovini na veliko, slijedi je trgovina motornim vozilima i motociklima, gdje je prosječna plaća iznosila 1141 euro i na kraju je prosječna plaća zaposlenika u trgovini na malo s iznosom od 990 eura. U posljednje vrijeme sve češće se događa da radnik iz trgovine odlazi u mirovinu i čim riješi umirovljenički status, vraća se na pola radnog vremena u tu istu trgovinu. "S obzirom na to da su u sektoru trgovine plaće male, isti je slučaj i s mirovinama, i ti ljudi se zapošljavaju ne iz želje da se druže, nego iz egzistencijalne potrebe. Takav radnik ima znanja i vještine, poznaje proces rada i zapravo je važan poslodavcu jer ne mora trošiti vrijeme na njegovu obuku. Čak i uvođenje samoposlužnih blagajni nije dovelo do smanjenja broja radnika u prodajnim prostorima jer vrlo često i na tim blagajnama trebaju asistente za pomoć građanima ili ti radnici rade i druge poslove", zaključuje Štulić.

Tomislav Prusina

Zlatica Štulić

predsjednica Sindikata trgovine

Pojedini poslodavci nagrađuju svoje radnike ako im dovedu novog radnika koji se na poslu zadrži punih šest mjeseci. Svaki se javni prostor koristi za traženje radnika, na autocesti sam, na jednom kamionu, vidjela poziv za zapošljavanje.

“STUDENTI SE NE ZADRŽAVAJU DUGO”

Svoja iskustva prenijela nam je Osječanka zaposlena u jednom velikom trgovačkom lancu u Osijeku na mjestu voditeljice smjene. “Stalno smo otvoreni za zapošljavanje jer nam nedostaje dosta radnika”, kaže ona. Naglašava da im se periodično javljaju studenti koji se u pravilu ne zadržavaju dugo. “Ostaju uglavnom oni kojima je taj novac nužan za studiranje, smještaj ili neke druge stvari, dok većina, kada vidi da se tu doista treba naraditi i da novac nije pretjerano stimulativan, odlazi dalje. Traže valjda lakše i bolje plaćene poslove. Našim je zaposlenicima sve teže jer rade poslove koje su nekada radile dvije ili tri osobe. Još se u ovo vrijeme nekako krpamo s radnicima, ali svi strahuju što će biti kada počne turistička sezona i godišnji odmori. Otići će i ono malo ljudi što nam radi na određeno vrijeme, govori naša sugovornica napominjući kako i država treba odigrati svoju ulogu i omogućiti brži i jednostavniji dotok stranih radnika.

JEZIČNA BARIJERA

Predsjednica STH Zlatica Štulić ponavlja kako je nedostatak radne snage ozbiljan problem, na čijem se rješavanju mora angažirati cijeli sustav. “Rješenje bi svakako bilo povećanje plaća u trgovini jer bi se sektor trgovine tako učinio puno atraktivnijim zanimanjem. Ljudi bi se više javljali na oglase i više zapošljavali. Vidimo da strani radnici, koji ne govore hrvatski jezik, sve više rade i u maloprodajnim prostorima u direktnom kontaktu s kupcima. Prije su više radili u skladištima veleprodajnih centara, radili su kao vozači. Zbog postojanja jezične barijere ti se radnici moraju snalaziti, i to je vrlo izazovno za svakog trgovca, ali i za radnika je vrlo stresno”, upozorava Štulić. Napominje kako poslodavci sve više za strane radnike organiziraju tečajeve jezika kako bi mogli komunicirati s građanima.

Možda ste propustili...

20. TRAVNJA U HOTELU SHERATON U ZAGREBU

Predstavljanje uglednih škola

Najčitanije iz rubrike