Novosti
NAVIKE SE TEŠKO MIJENJAJU

Duhanski proizvodi manje se kupuju na crnom tržištu
Objavljeno 24. veljače, 2024.
Porastao je broj onih koji za cigarete troše do 70 eura mjesečno

Iako se trendovi i stavovi hrvatskih građana kada je riječ o duhanskim proizvodima, njihovoj nabavi i konzumaciji nisu znatno promijenili, zanimljiv je podatak o tome da je crno tržište palo s prošlogodišnjih 12 na sadašnjih 10 posto udjela. Pokazalo je to istraživanje koje su u siječnju proveli magazin JaTrgovac i Hendal.



“Kada je riječ o tome konzumiraju li duhanske proizvode, tu nema nekih promjena. Dvije trećine građana nisu konzumenti te kategorije proizvoda, a trećina ih je, ili, točnije, 34 posto (što je 1 posto više nego lani), izjavila da konzumira duhanske proizvode", navodi se u priopćenju.

Cigarete su ostale najzastupljenija vrsta duhanskih proizvoda, koje konzumira ukupno 68 posto potrošača. Duhan za motanje na drugom je mjestu s 24 posto poklonika, ali uz 7 posto pada u usporedbi sa 2023., a 4 posto manje je i onih koji se koriste uređajima nove generacije (IQOS, glo i dr.), te ih je sada ukupno 18 posto. Za 5 posto smanjen je i udio onih koji puše električne cigarete, na sadašnjih 13 posto, a po 1 posto korisnika konzumira duhan za žvakanje i cigare (kubanske). "Kiosk je i dalje najčešće mjesto gdje se kupuju proizvodi ove kategorije, s ukupno 58 posto udjela, premda je to smanjenje od 7 posto u odnosu prema istraživanju iz prošle godine. U supermarketu ili hipermarketu ove proizvode kupuje 39 posto konzumenata u obje promatrane godine, a znatno je pao broj onih koji ih kupuju na benzinskim postajama - njihov je broj s 41 posto lani pao na 29 posto u ovoj godini", navode magazin JaTrgovac i Hendal. Nešto manje izražen pad bilježe i ostali kanali nabave, pa je tako 20 posto potrošača kupovalo duhanske proizvode u lokalnoj kvartovskoj trgovini, što je pad od 5 posto, a njih 12 posto išlo je po te proizvode do specijalizirane trgovine (tobacco shop), 6 posto manje nego lani. Ohrabruje podatak da je i crno tržište palo, s prošlogodišnjih 12 na aktualnih 10 posto udjela, navodi se u priopćenju.

Povećani su, međutim, izdatci građana za duhanske proizvode. Broj onih koji troše do 30 eura mjesečno smanjen je za 11 posto, na ukupno 33 posto udjela, a istodobno je za 10 posto porastao udio onih koji troše veće iznose, do 70 eura mjesečno, te ih je sada 48 posto. Udio onih koji troše iznimno velike iznose ostao je stabilan, pa je tako u obje godine bilo 15 posto onih koji troše do 140 eura mjesečno, a blagi rast, s 3 na 4 posto, ostvario je uzorak potrošača koji troše i više od 140 eura na mjesečnoj razini. Sudionici istraživanja upitani su i je li rast inflacije utjecao na njihove potrošačke navike kada je u pitanju kupnja duhanskih proizvoda. Na to je njih 5 posto istaknulo da ove godine puši više (što je dosta manje u odnosu prema 9 posto lani), a da puši manje, ističe njih 41 posto (lani je bilo 39 posto). Da nisu mijenjali svoje navike u konzumaciji ovih proizvoda, navodi pak 55 posto potrošača, što je 3 posto više nego u lanjskom siječnju.

Dijana Pavlović
PUŠI 22 POSTO HRVATSKIH GRAĐANA
Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 22 posto stanovništva, ali je taj postotak vjerojatno viši. “Posebno zabrinjava što naši mladi sve ranije i ranije počinju pušiti, a pušenje je jedan od ključnih kritičnih čimbenika za bolesti koje danas najviše opterećuju naše zdravlje - kardiovaskularne bolesti i karcinome”, upozorio je nedavno Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a. Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva ističe da u svijetu svakih deset sekundi netko umre od posljedica pušenja i da smrtne posljedice pušenja u Europi nadmašuju prometne nesreće, alkohol, požare, ubojstva i samoubojstva te AIDS zajedno. Tako u Europi puši više od 50 posto muškaraca u dobi od 20 do 60 godina, 20 posto žena i 30 do 40 posto mladih, a, prema istraživanjima, čak je 60 posto djece do 15. godine bar jednom probalo pušiti. Epidemiologinja HZJZ-a Dijana Mayer upozorava da e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice nisu bolja alternativa pušenju i nisu proizvodi koji mogu služiti za odvikavanje.