Regija
VRATILI SE VELIKI GLODAVCI

Dabrovi naselili Duboku dolinu
Objavljeno 23. veljače, 2024.
U šumarku iza zadnjih kuća, s nekoliko potoka, dabrovi su otkrili idealno mjesto za staništa
SLATINA - Dabrovi su ponovno na slatinskom području. Najveći europski glodavac, zaštićeni dabar, zbog neutvrđenih razloga nestao je s područja Hrvatske krajem 19. stoljeća, a iz najvećeg dijela Europe tijekom prve polovine 20 stoljeća. Zahvaljujući projektu "Dabar u Hrvatskoj" Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je provođen od 1996. do 1998. godine, dabar je vraćen u Hrvatsku i već nakon 15 godina stručnjaci su procijenili da ih u hrvatskim vodotocima ima više od tisuću. Tijekom godina dabrovi su se razmnožili i raselili se po Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Austriji.

Godine 2015. aktivnost dabrova zamijećena je u Spačvanskom bazenu južno od Vinkovaca, pa je na području Otoka prvi put nakon 200 godina otkrivena aktivna nastamba dabrova, a približno u isto vrijeme dabrovi su našli stanište i na Virovitičkim ribnjacima.

Dabar je u više navrata viđen i na slatinskom području, uz rijeke Dravu i Voćinku, a tragove njihovih aktivnosti snimili su 2018. godine tadašnji predsjednik Lovačke udruge Sokol iz Čađavice Berislav Martinčević i lovac Josip Piskać te slatinski biolog i neumorni promatrač prirode Dragan Prlić. Dr. Marijan Grubešić, koji je vodio projekt "Dabar u Hrvatskoj", tada je procijenio da u Hrvatskoj živi oko 500 obitelji dabrova s približno 2500 jedinki.

Najnovije tragove aktivnosti dabrova zabilježila je kamera slatinskog snimatelja Željka Felbara u jugozapadnom dijelu grada koji se zove Duboka dolina. U šumarku iza zadnjih kuća, gdje svoje tokove isprepleće i nekoliko potoka, dabrovi su otkrili idealno mjesto za svoja staništa. I dok poglede slučajnih namjernika u ovo pretproljetno vrijeme plijene prekrasni proljetni šafrani i visibabe, nisu ostala nezamijećena oglodana stabla kakva jedino dabrovi ostavljaju.

Petar Žarković
Nastambe na suhom
Dabrovi su poznati po kvalitetnim i nepropusnim branama koje grade da bi zaštitili ulazak u nastambu, jer ona je na suhom, ali ulaz je uvijek ispod vode. Na manjim vodotocima gradnjom takvih brana nastaju jezera s najmanje 30 cm vode kako bi mogli u njoj plivati, a time stvaraju bolje uvjete i za ostale vodene i močvarne životinjske i biljne vrste.

Možda ste propustili...

CESTA MAĐARSKA - BELI MANASTIR

Obavljeno približno 50 posto zemljanih radova

POZVANI NA DOSTAVU PISMA NAMJERE

Štitar je poslovnu zonu ponudio poduzetnicima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DVOSTRUKI “FESTIVAL DEMOKRACIJE”

Na isti dan izbori za EU i mjesne odbore

2

AUTOKLUB PANONIJA DOBIO DONACIJU

Grad Našice dao 5500 eura za nabavu dvaju karting-vozila za djecu

3

U ŠUMANOVCE PRISTIŽE SVE VIŠE HODOČASNIKA

Dan poljodjelaca, obiteljski dan, uz molitvu i druženje