Ekonomija
PRODAJA IZ VLASTITE PROIZVODNJE POSLOVNIH SUBJEKATA OSTALA JE NA ISTOJ RAZINI

Vrijednost otkupa proizvoda od OPG-ova pala za 19,9 posto
Objavljeno 24. veljače, 2024.

Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2023. godini iznosila je 1,45 milijardi eura, što je 8,4 posto manje u odnosu prema 2022. godini, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pritom je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata ostala na istoj razini i iznosi 916,6 milijuna eura, a vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pala je za 19,9 posto, na 534,2 milijuna eura. “Na pad ukupne vrijednosti otkupa i prodaje na godišnjoj razini utjecao je pad cijena biljnih proizvoda, a vrijednost stočnih proizvoda porasla je zbog rasta cijena tih proizvoda", objašnjavaju iz DZS-a.
Među biljnim proizvodima najveći udio u strukturi vrijednosti otkupa i prodaje u 2023. imaju žitarice (39,3 posto), uljarice (18,3 posto), vino (15 posto) i povrće (8,8 posto). U skupinama žitarica i uljarica vrijednost je pala zbog pada otkupnih i prodajnih cijena, istaknuli su iz DZS-a.
U skupinama vina i povrća, kako navode, vrijednost je porasla zbog povećanih otkupnih i prodajnih cijena. Prema podatcima DZS-a, ukupna vrijednost otkupa i prodaje žitarica u prošloj je godini iznosila 258,3 milijuna eura, a uljanog sjemenja 120,4 milijuna eura. U strukturi vrijednosti stočarstva najveći udio čini kravlje mlijeko (26,3 posto), svinje (25,9 posto) i goveda (22,9 posto). Tako je lani vrijednost otkupa i prodaje sirovog kravljeg mlijeka iznosila 208,5 milijuna eura, svinja 205,1 milijun eura, a goveda 181,3 milijuna eura.
“U svim spomenutim skupinama proizvoda ostvaren je porast vrijednosti. Na porast vrijednosti u skupinama kravljeg mlijeka, svinja i goveda utjecale su otkupne i prodajne cijene", objašnjavaju statističari.
Podatci DZS-a pokazuju da je prošle godine prosječna proizvođačka cijena merkantilne pšenice iznosila 178,56 eura po toni, merkantilnog kukuruza 161,47 eura po toni, a sirovog kravljeg mlijeka 0,51 euro po litri. Kad je riječ o ukupnim površinama zasijanim u prošlogodišnjoj jesenskoj sjetvi, one su, podsjetimo, smanjene za 8,8 posto u odnosu prema prethodnoj godini, a površine pod žitaricama smanjene su za 10,1 posto, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ukupno zasijana površina u jesenskoj sjetvi iznosila je 239 tisuće hektara, što je 8,8 posto manje nego u 2022., od čega se na žitarice odnosi 223 tisuća hektara, ili 10,1 posto manje, pokazuje izvješće DZS-a sa stanjem 10. studenoga 2023. U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2023. najviše su zastupljeni ozima pšenica, sa 62,8 posto, i ozimi ječam, s 26 posto. Pšenicom je lani zasijano 140 tisuća hektara, ili 16,7 posto manje, a ječam je zasijan na 58 tisuća hektara, što je 7,9 posto manje nego godinu prije. Podatci DZS-a pokazuju da su prošle godine povećane površine pod uljanom repicom – zasijano je 16 tisuća hektara, što je 14,3 posto, ili dvije tisuće hektara, više nego u 2022. godini. U ukupno zasijanoj površini u jesenskoj sjetvi 2023. uljana repica sudjeluje sa 6,7 posto.H

U skupinama žitarica i uljarica vrijednost je pala zbog pada otkupnih i prodajnih cijena

178,56

eura po toni iznosila je prošle godine prosječna proizvođačka cijena merkantilne pšenice

161,47

eura po toni iznosila je prošle godine proizvođačka cijena merkantilnog kukuruza

0,51

euro po litri iznosila je prošle godine proizvođačka cijena sirovog kravljeg mlijeka

Možda ste propustili...

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

2

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora