Magazin
TEMA TJEDNA: DVIJE GODINE UKRAJINSKE DRAME

Cijena rata je golema: Tko je platio najviše u vojnom, političkom, ekonomskom i ljudskom smislu...?
Objavljeno 24. veljače, 2024.

Uoči dvogodišnjice rata u Ukrajini, na današnji dan, 24. veljače, u Muenchenu se prošloga vikenda svjetska politička, vojna i obavještajna elita 60. put okupila na Konferenciji o sigurnosti. Kako se i očekivalo, među stotinama sudionika bio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.



Zahvalivši SAD-u i Europi na dosadašnjoj pomoći, istovremeno ih je pozvao da učine više. Rekao je da je najvažnije što saveznici sada mogu učiniti slanje dodatnih paketa naoružanja i sustava protuzračne obrane. "Ne pitajte Ukrajinu kada će rat završiti. Zapitajte sebe zašto je Putin u stanju da ga nastavlja", rekao je Zelenski, te dodao: "Ukrajina može pobjediti, a Rusija izgubiti. Naše su sposobnosti ograničene samo brojem komada oružja, no na to ne možemo utjecati." Dočekan ovacijama, Zelenski je u govoru rekao i da je 2024. godina koja zahtijeva zajedničku akciju. "Ako ne djelujemo sad, Putin će iduće godine pretvoriti u katastrofu", rekao je, te kao sljedeće Putinove mete naveo Poljsku i baltičke zemlje. Ruskog predsjednika nazvao je "razbojnikom" i "monstrumom", a posljednji dokaz za to smrt je ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog u zatvoru. "Putin ubija koga poželi, oporbene lidere, svakoga koga odredi kao metu", upozorio je Zelenski, te još kazao: "Moramo učiniti ne nešto, nego sve da porazimo Putina. Diktatori ne idu na godišnji odmor", zaključio je Zelenski.

ANALIZE I KOMENTARI



Naravno, poruke ukrajinskog predsjednika moguće je sagledati i kao subjektivne, iz njegova kuta gledanja na aktualno stanje. No evo što kažu i stručnjaci u velikoj vojnoj analizi o dvije godine rata i smjerovima u kojima bi rat u Ukrajini mogao ići 2024. godine.

Naime, respektabilan BBC razgovarao je s troje vojnih stručnjaka koji su podijelili svoja predviđanja rata. Prema Barbari Zanchetti, s Odsjeka za ratne studije King‘s Collegea London, predviđanja za rat u Ukrajini i dalje su sumorna. U usporedbi s prošlom godinom, Vladimir Putin je jači, više politički nego vojno. Situacija na bojišnici ostaje neizvjesna, čini se da je ukrajinska ofenziva zaustavljena, a s ruske strane nema iskoraka. "Više nego ikad prije ishod ovisi o političkim odlukama koje se donose miljama daleko od središta sukoba - u Washingtonu i Bruxellesu", piše BBC. Demonstracija jedinstva Zapada počinje se kolebati, američki paket obrambene pomoći je "talac onoga što je predsjednik Joe Biden nazvao sitnom politikom", a buduća ekonomska pomoć EU-a ovisi o više razloga. Oklijevanje tih zemalja ohrabrilo je Putina, koji u nastupima i izjavama pokazuje da je Rusija u ratu dugotrajno. Za Zapad, a time i Ukrajinu, godina koja je pred nama bit će teža. Iako je vjerojatno da rat neće završiti 2024. godine, ne može trajati unedogled. "Uz oklijevanje Zapada, koje podupire Rusiju, i u nedostatku državnog udara ili zdravstvenog problema koji bi doveo do Putinove smrti, jedini predvidljivi ishod bit će dogovoreno rješenje, koje za sada obje strane i dalje odbijaju", dodala je analitičarka Zanchetta.

Michael Clarke, bivši glavni direktor Royal United Services Instituta, rekao je da je tijek sukoba doveo do činjenice da se vratio i rat iz industrijskog doba. Takvo ratovanje usmjerava znatne dijelove ili čak cijela gospodarstva prema proizvodnji ratnih materijala. Ruski obrambeni proračun se utrostručio od 2021. godine, u 2024. će činiti 30 posto državne potrošnje. To će, misli Clarke, rat u Ukrajini učiniti dužim i traumatičnijim pothvatom od bilo čega što je Europa poznavala od sredine prošlog stoljeća.

Ova godina trebala bi pokazati jesu li Rusija i njezini dobavljači u Sjevernoj Koreji i Iranu ili Ukrajina i njezini podupiratelji sa Zapada sposobni i spremni ispuniti "proždrljive zahtjeve ratovanja industrijskog doba". Ipak, 2024. godina izgleda kao godina konsolidacije za Kijev i Moskvu. Rusiji nedostaje oprema i obučeno ljudstvo za pokretanje strateške ofenzive najranije do proljeća 2025. godine. Dok Ukrajina izgrađuje svoje unutarnje snage, i ona treba financijsku i vojnu potporu sa Zapada. "Vojni tijek ovog rata 2024. više će se odrediti u Moskvi, Kijevu, Washingtonu, Bruxellesu, Pekingu, Teheranu i Pjongjangu nego duž prve crte bojišta", naglasio je analitičar Clarke.

Ben Hodges, bivši zapovjednik kopnene vojske Sjedinjenih Država u Europi, predviđa da će SAD ove godine ponovno otkriti svoju stratešku okosnicu i usvojiti paket pomoći koji je odgođen u prosincu. Dok se priprema preuzeti inicijativu, vjeruje da će Ukrajina rekonstruirati istrošene postrojbe, poboljšati sustav zapošljavanja unutar zemlje, povećati proizvodnju streljiva i oružja... "Ruski logistički sustav je krhak i pod stalnim pritiskom Ukrajine", naglasio je Hodges u vojnoj analizi za BBC.


Nadalje, postavlja se i pitanje gospodarskih sankcija Rusiji, jer ni tu ne ide baš sve prema planu. Unatoč uvođenju zapadnih sankcija bez presedana Kremlju ruska ekonomija još je na nogama, iako se često govori, analizira ili nagađa da su te noge zapravo staklene. Rusija je u posljednje dvije godine, kako u analizi za National Interest ističe švedski ekonomist Anders Åslund, inače vodeći stručnjak za istočnoeuropska gospodarstva, već izgubila prihode od gotovo svih 150 milijardi kubičnih metara plina, koliko je izvozila u Europu, vrijednog 60 - 70 milijardi dolara godišnje, i to zbog čiste arogancije, pokazujući se kao nepouzdan dobavljač. Godine 2023. Gazprom je oštro smanjio proizvodnju i ona se ne može lako obnoviti, pa bi Gazprom zapravo mogao bankrotirati. No to je vrlo upitno, jer se može čuti i kako Rusija ima novca kao nikad prije.

Uglavnom, kako smatra Åslund, Zapad je porazio rusku plinsku industriju, pa se umjesto toga sada treba usredotočiti na izvoz nafte. Nafta tradicionalno čini više od polovine ukupnog ruskog izvoza. Zapad i Ukrajina trebali bi se usredotočiti na minimiziranje prihoda Rusije od izvoza nafte. Dodatna ruska slabost je što izvoz roba zahtijeva jeftin transport, što u ovom slučaju znači brodski prijevoz ili naftovode, a Rusija ima ograničen pristup morima. Također, nedavno je Ukrajina započela gađati rafinerije nafte i izvozne luke na ruskom teritoriju. S obzirom na to da je Rusija gađala ukrajinske rafinerije nafte, bilo bi, navodi Åslund, pošteno da joj Kijev uzvrati istom mjerom. Stoga autor zaključuje da je sada pravo vrijeme za udar na ruski izvoz nafte. Budući da se približno polovina ukupnog ruskog izvoza sastoji od nafte, učinkovite naftne sankcije i ukrajinsko bombardiranje mogli bi srezati znatan dio ukupnog ruskog izvoza sa 628 milijardi dolara 2022. i 460 milijardi dolara 2023. Tada će Rusija, kako zaključuje Åslund, pasti na koljena i neće imati drugog izbora nego ograničiti svoje vojne izdatke.

ILUZIJA O MIRU



Što se pak tiče sadašnjeg stanja na bojištu, stvari su puno složenije. Naime, ako Rusi ispale deset tisuća granata, Ukrajinci mogu ispaliti dvije tisuće, a tako je i u ljudstvu. Ukrajina je u vrlo teškoj poziciji, rekao je stručnjak za sigurnost Ante Letica uoči godišnjice invazije na Ukrajinu. No ustvrdio je da je Ukrajina napravila veliku stvar jer je uspjela opstati kao država "makar i u sadašnjim gabaritima". Putinov plan bio je obezglavljivanje vlasti, kapitulacija vojske, države i "denacifikacija", podsjetio je Letica. No ustvrdio je kako Rusija na bojišnici preuzima inicijativu. "Putinu to treba kao jedna pobjeda za predsjedničke izbore, da kaže ‘to je moje‘.

To je plan B koji je Rusija imala u startu. Naglasio je da je Rusija u ove dvije godine pretrpjela strašne gubitke, ali i da su se uspjeli prilagoditi jer u modernom svijetu rat dobiva novac, a u ovom trenutku Ukrajina ga ima sve manje. Letica kaže kako je Putin postigao jedan od ciljeva, a to je stvaranje ratnog zamora.

Drugim riječima, s jedne strane imamo određeno zasićenje ratoma koji predugo traje, a istovremeno se sa strane Zapada Ukrajini jamči vojna i financijska pomoć do 2027. godine. To s deklarativne točke gledišta ulijeva optimizam Ukrajincima, premda s okusom gorčine, jer Ukrajini za daljnje učinkovito suprotstavljanje pojačanoj ruskoj agresiji treba više streljiva, granata, raketa, tenkova, zrakoplova - odmah i sada, da sutra ne bi bilo kasno. U tom i takvom kontekstu pregovori o miru zasad se čine kao iluzija, neka daleka opcija, uz pitanje tko će odlučiti da je rata dosta i da je vrijeme za mir, možda SAD nakon izbora ili neko čudo u Kremlju!? U međuvremenu, ionako golem broj ljudskih žrtava, stotine milijardi dolara materijalne štete, razoreni gradovi i sela Ukrajine sa svakim danom postaju tek puka statistika u ratnoj tragediji za kakvu Europa ni u najgoroj noćnoj mori nije mogla pretpostaviti da će postati surova stvarnost.

Damir Gregorović
Upozorenja iz Münchena
Na Konferenciju o sigurnosti stiglo je pedesetak šefova država i vlada, brojni ministri vanjskih poslova i obrane, stručnjaci za sigurnost i čelnici međunarodnih organizacija. U München je stigao i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić te premijer Andrej Plenković, koji je istaknuo važnost konferencije. “Konferencija je važna s obzirom na brojne izazove za svjetsku sigurnost i ratove koji traju, od ruske agresije na Ukrajinu do rata na Bliskom istoku s prijetnjom širenja, odnose velikih sila, a i ovo je godina najvećih izbora. Prigoda da razgovaramo s kolegama o situaciji u Europi itekako je važna”, poručio je Plenković.

“Ako ne djelujemo sad, Putin će iduće godine pretvoriti u katastrofu”, rekao je Zelenski te kao sljedeće Putinove mete naveo Poljsku i baltičke zemlje...

Dok Rusi ispale deset tisuća granata, Ukrajinci mogu ispaliti dvije tisuće, a tako je i u ljudstvu. Ukrajina je u vrlo teškoj poziciji, rekao je stručnjak za sigurnost Ante Letica...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike