Novosti
ŠTO JE POTREBNO ZA DIGITALNU TRANSFORMACIJU

Hrvatska do 2030. godine mora imati 100 tisuća ICT stručnjaka
Objavljeno 23. veljače, 2024.

Hrvatskoj za ostvarenje digitalne transformacije i ciljeva strategije razvoja digitalnog društva do 2030. treba dvostruko više ICT stručnjaka, ili oko 100 tisuća, u čemu može pomoći i država digitalnim vaučerima za obrazovanje, jedan je od zaključaka s 2. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.



Nakon te sjednice predsjednik HUP ICT-a Hrvoje Balen i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić napomenuli su kako danas Hrvatska ima oko 50 tisuća ICT stručnjaka, što smatraju nedovoljnim za ostvarivanje svih ciljeva iz nacionalne i EU-ove digitalne strategije do 2030. godine. "Poslodavci su dosta angažirani u pripremi svih dokumenata i svi imamo ambiciozne ciljeve za digitalizaciju, koji su dosegljivi, ali uz znanje odnosno stručne ljude. Zato smo na sjednici dogovorili da će se osnovati više radnih skupina, pa i ona koja će pratiti razvoj i predlagati rješenja za povećanje broja ICT stručnjaka. Uz sredstva iz EU fondova važno je i na nacionalnoj razini poticati ulaganja u obrazovanje za digitalizaciju, pa i u sklopu zakona o poticanju ulaganja", naglasio je Balen. Smatra kako sve te nove ljude Hrvatska neće dobiti samo kroz visoko obrazovanje, nego treba sve učiniti da se zadrže postojeći, pronađu novi prekvalificiranjem, u čemu su spremni financijski participirati i poslodavci, uz poruku kako bi bilo važno da država nakon 2027. produži rok za digitalne vaučere za obrazovanje. Balen je naglasio i da je za potrebe boljih telekomunikacijskih veza dostupnih na cijelom području Hrvatske potrebno riješiti i probleme koji se pojavljuju iz prostornih planova i s lokalnom samoupravom, a digitalnom strategijom predviđenom povećanju udjela ICT-a u BDP-u do 2030., smatra, može pridonijeti i nova strategija pametne specijalizacije.

Rektor Lakušić dodao je kako je jedna od mogućnosti da se već završenim stručnjacima omogući još godina dana dodatnog plaćenog obrazovanja za dodatna znanja za digitalizaciju s digitalnim vaučerima, upozorivši i na nedostatak nastavnika u Hrvatskoj koji bi mogli voditi te programe, ne samo na fakultetima nego i u srednjim školama. "Tražimo rješenja i kako bolje financirati inovacije koje su jako važne, kao i zaštita patenata poslovnog sektora u suradnji sa znanosti", poručio je Lakušić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić najavio je da će u javno savjetovanje nakon sjednice krenuti program politika "Put u digitalno desetljeće 2030.", koje u 12 ciljeva definiraju razvoj digitalizacije u Hrvatskoj, a koje je postavila i Europska unija. I on smatra kako je ključno osigurati dovoljno ljudi za taj proces i da ih Hrvatska nema koliko bi trebala. Iznio je podatke i o važnoj državnoj informacijskoj infrastrukturi Centru dijeljenih usluga (CDU), kroz koji je provedeno 180 milijuna transakcija iz državnih tijela, s ciljem da se u iduće dvije godine potpuno digitaliziraju sve baze podataka i registri svih državnih tijela.

Javno savjetovanje o programu politika na samoj je sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju najavio premijer Andrej Plenković. Najavljujući prijedloge programa politika za digitalno desetljeće, Plenković je podsjetio da je krajem 2022. Hrvatska usvojila i Strategiju digitalnog razvoja do 2032., te da je digitalizacija jedan od četiri prioriteta u nacionalnom razvoju, uz dekarbonizaciju, demografsku revitalizaciju i obrazovanje. "Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je digitalizacija važna za poboljšanje i života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", kazao je Plenković, dodavši da tehnologija u digitalnom dobu ima veliku moć, ali i da u svemu treba pristupati i humanistički, posebice u vrijeme brzog tehnološkog razvoja. H/D.Pav.
BOLJA ZAŠTITA PODATAKA OD NAPADA
Na pitanje o Hanfi i nedavnom kibernetičkom napadu na tu instituciju državni tajnik Bernard Gršić i predsjednik HUP ICT-a Hrvoje Balen komentirali su da je potrebno više uložiti i brinuti se o sigurnosti svih sustava, jer su takvi napadi sve češći i na njih treba bit spreman. U tome je važan i IT dizajn sigurnosnih sustava i dobar tzv. backup, da se podatci mogu vratiti ako se izgube ili ih netko ukrade, a novim zakonom o toj sigurnosti predviđene su i kazne te briga o tim sustavima kao obveza svih tijela, ali i poticaj svima da bolje zaštite podatke, poručili su.

RAZVOJ VJEŠTINA
Premijer je rekao kako je, nakon izazova u prošlim godinama, sada vrijeme za dodatni iskorak da Hrvatska bude dio i 4. industrijske revolucije, za što treba digitalna transformacija. Pritom su važne automatizacija, inovacije i digitalne vještine, ali i da se ne vrednuje samo ono što stvara komercijalnu korist nego i napredak društva, u čemu hrvatski ICT sektor može dati velik doprinos, kao i Vlada stvaranjem poticajnog okruženja za rad i kompetencije ljudi. Oko 63 posto hrvatskih građana ima osnovne digitalne vještine, i tu smo, rekao je premijer, dobri, i iznad prosjeka EU-a, ali cilj je da u cijelom EU-u, pa i u Hrvatskoj, to do 2030. bude 80 posto, a "želimo biti i u prvih pet članica EU-a".

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike