Kultura
MATICA HRVATSKA - OGRANAK VINKOVCI

Korizmeni običaji Slavonije i Srijema
Objavljeno 23. veljače, 2024.
Pasionska pučka baština u Slavoniji i Srijemu naziv je predavanja što ga je u znaku korizme i korizmenih običaja, mnogima manje poznatih, u Vinkovcima, u prostoru vinkovačkog ogranka Matice hrvatske, održala dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. U glazbenom dijelu tog događaja sudjelovao je zbor KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Ivankova, koji je izveo Gospin plač, kao dokaz aktivne suvremene korizmene pučke pobožnosti koja nas povezuje s katoličkom Europom od srednjovjekovlja do danas.

Kako sama predavačica kaže, uz najraširenije javne pučke pobožnosti križni put i Gospin plač, fokus predavanja bio je na korizmenim pučkim molitvicama kao nekanonskim usmenim tekstovima privatne obiteljske pučke pobožnosti, koje su slabo istražene, a ne nalazimo ih u molitvenicima. Vinkovačka znanstvenica istraživala je punktove Otok, Rokovci, Retkovci, Vrbova, Klakar i Tovarnik, a uzeti su u obzir i drugi hrvatski krajevi, jer su i u njima frekventne inačice korizmenih usmenih molitvica kakve nalazimo u Slavoniji i Srijemu, kao što su Dušo moja grešna, Muka Gospodinova, Zlatni pivčac, Gospa kleči na kamenu mramoru i dr.

- U mnogima od njih očuvani su tragovi velike starine, a dijalektnim izričajem potvrđuju svoju jezičnoprostornu pripadnost i geografski smještaj. Osim molitvenih tekstova u ovom predavanju obrađujem i govorim o drugim korizmenim pokorničkim, vjerničkim i običajnim praksama u Slavoniji i Srijemu, o postu, pepeljenju, žalobnom ruhu, blagoslovu grančica, šibanju/šibarini, vezanju zvona, ljubljenju križa, čuvanju Isusova groba, svetenju i dr., više s filološkoga i kulturološkoga gledišta, a manje s etnološkoga i teološkoga. U ovim tekstovima mene oduševljava velika starina, odnosno riječ je o starini koja se može potvrditi od srednjovjekovlja do danas, a građa se pojavljivala gdje god ima Hrvata katolika – rekla je dr. sc. Anica Bilić, dodavši kako su molitvice sačuvane usmenom predajom.

Predavanje je bilo podsjetnik na korizmene molitvene i druge pobožne prakse u tradicijskoj kulturi slavonskoga i srijemskoga puka s ciljem da se utvrdi što je ostalo u komunikacijskom pamćenju, što je trajno fiksirano u tekstualnom pamćenju, što zaboravljeno, a što se prakticira do danas kao živi suvremeni oblik pučke pobožnosti i običajnoga života. Nadalje, znanstvenica je željela potaknuti zainteresirane istraživače na skupljanje usmene građe i predajnih riječi na terenu kako bi ih se zapisalo i očuvalo te eventualno iz latentnoga stanja revitaliziralo i stavilo u optjecaj u suvremenom kontekstu.

Na temelju svega rečenog može se zaključiti kako je Hrvatska u srednjom vijeku bila blisko povezana sa srednjovjekovnom kršćanskom Europom, a u Rokovcima, nedaleko od Vinkovaca, zabilježena je građa iz toga vremena.

M.Flego
Možda ste propustili...

“POSLJEDNJA FREUDOVA SEANSA”

Planet Art uKinu Urania

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ETNOLOŠKI CENTAR BARANJSKE BAŠTINE

Arheolozi: “Beli Manastir zaslužuje imati svoj muzej”

2

SPOT “VOLJENO MOJE” ANTONIJE BUDANO

Težina i istinska ljepota majčinstva

3

KULTURNI CENAR OSIJEK

Koncert Splitskog gitarističkog kvarteta u KCO-u