Novosti
NOVI NAČIN VOĐENJA PODATAKA O STANOVNIŠTVU

Središnji registar zamjenjuje popis - na jednom mjestu svi podatci o građanima i imovini
Objavljeno 21. veljače, 2024.

Središnji registar stanovništva zamijenit će popis stanovništva i ujediniti sve relevantne podatke o građanima i imovini kojom raspolažu. Najavio je to ministar financija Marko Primorac rekavši kako zakon o uspostavi registra uskoro kreće u javno savjetovanje.



“Kada je riječ o motivima za uspostavu ovog registra, podsjetit ću vas da smo krajem pretprošle godine jako puno razgovarali o mjerama pomoći obiteljima zbog povećanja cijena energenata. Tada smo prilikom donošenja paketa mjera namjeravali usmjeriti ih prema stanovništvu koje ima najniže dohotke", pojasnio je Primorac. Dodao je kako su ti podatci bili nepotpuni. "Za ostvarivanje prava na paket pomoći bilo je potrebno odlaziti u nekoliko institucija i ispunjavati više obrazaca", istaknuo je. "Ovim registrom bit će dostupni cjeloviti podaci u realnom vremenu. Registar će također dati točne podatke o demografskom razmještaju stanovnika. Popis stanovništva stajao je 20 milijuna eura, a sada za njim više neće biti potrebe", istaknuo je ministar. "Ovim registrom ukinut će se potreba da se popis stanovništva obavlja svakih deset godina, podaci će se periodički utvrđivati", rekao je Primorac i dodao kako će se znati tko je prijavljen na kojoj adresi i koliko je točno članova kojeg kućanstva. "Građanima će se omogućiti i kontinuirani uvid u vlastite podatke. Registar će obuhvaćati podatke o hrvatskom stanovništvu u Hrvatskoj i inozemstvu, ali i strane državljane", rekao je ministar te istaknuo kako on "neće zadirati u intimu građana". Znat će se tko ide u školu, tko radi, a tko živi od nekih drugih primanja. "Nakon javne rasprave ići ćemo u redovitu proceduru - dva čitanja u Saboru i zatim bi zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2025.", rekao je ministar.

On je novinarima komentirao i tvrdnje da su pojedini poslodavci smanjenjem brutoplaća sebi uzeli uštede koje su radnici trebali ostvariti na temelju nedavnih poreznih izmjena. "Ne želim vjerovati da je to tako. Pričekajmo da se obave sve relevantne analize", izjavio je Primorac na konferenciji za novinare. Vjeruje i da će se Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) oglasiti o tom pitanju.

Naime, novinari su problematizirali podatke Državnog zavoda za statistiku, po kojima je prosječna mjesečna brutoplaća po zaposlenome u pravnim osobama za prosinac od 1620 eura nominalno bila niža 3,5 posto u odnosu prema studenom 2023., pitajući se znači li to da većina zaposlenih u privatnom sektoru nije osjetila rasterećenje do kojeg je trebalo doći zbog poreznih izmjena. Prema podatcima DZS-a prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u pravnim osobama za prosinac 2023. iznosila je 1191 euro, što je na mjesečnoj razini nominalno niže 1,4 posto. Primorac je ustvrdio da su izmjenama poreznih propisa svim zaposlenim osobama u Hrvatskoj rasle netoplaće u odnosu prema zadanim brutoplaćama. "Kao posljedica poreznih izmjena apsolutno nije moguće da ljudima padaju plaće i tu tezu u cijelosti odbacujem", ustvrdio je ministar. D.Pav./H
Ministar je rekao kako ne želi vjerovati da su poslodavci prisvojili uštede od poreznih izmjena

Možda ste propustili...

TURISTIČKA SEZONA MOGLA BI “POJAČATI” POSKUPLJENJA

Za inflaciju krive cijene usluga

U RAFINERIJI NAFTE RIJEKA

Pokretanje proizvodnje