Osijek
RIBIČI SE NAPOKON DOGOVORILI O RECIPROCITETU

S istom ribolovnom dozvolom na pecanje na svim tekućicama u Osječko-baranjskoj županiji
Objavljeno 20. veljače, 2024.
Prema ugovoru, pojedinačna godišnja ribolovna dozvola stoji 100 eura

Zajednica športskih ribolovnih društava Osijek (ZŠRD) lani je predlagala da neizbježno poskupljenje ribolovnih dozvola bude praćeno i ugovorom o reciprocitetu između svih ovlaštenika Športskog ribolovnog saveza (ŠRS) Osječko-baranjske županije. To, međutim, tada nije prošlo, no ove je godine taj njihov prijedlog, na zadovoljstvo velikog broja osječko-baranjskih ribiča, prihvaćen. Dakle, prvi put u povijesti moderne hrvatske države šest gradskih zajednica športskih ribolovnih društava OBŽ-a ugovorno se obvezalo da sve pojedinačne dozvole jednako i istovremeno vrijede na svim otvorenim tekućim vodama u cijeloj županiji.



Tako su u sklopu ŠRS-a OBŽ-a ugovor o recipročnom ribolovnom pravu uz ZŠRD Osijek potpisale i zajednice športskih ribolovnih udruga (ZŠRU) Baranje, Donjeg Miholjca, Đakova i Valpova te Športsko udičarsko društvo (ŠUD) "Šaran" Našice. Predsjednik Zajednice ŠRD Osijek Igor Lončar naglašava kako je to prvi put da su svi ovlaštenici na području OBŽ-a koji su u sustavu Hrvatskog športskog ribolovnog saveza potpisali ugovor o recipročnom pravu na svim tekućicama (otvorenim vodama), omogućivši tako jedinstvenu ribolovnu dozvolu na području cijele županije.

Svi za sve


- Sljedeća bi inicijativa trebala ići prema "cjelovitoj" dozvoli, jedinstvenoj na cijelom području naše županije na način da se potpiše ugovor o recipročnom pravu između svih ovlaštenika u županiji prema principu "svi za sve", znači, za sve vode, tekućice i stajaćice - najavljuje Lončar.

Potpisanim je ugovorom između ovlaštenika također regulirano da će cijena pojedinačne godišnje ribolovne dozvole za ZŠRD Osijek i zajednice športskih ribolovnih udruga Baranje, Donjeg Miholjca i Valpova iznositi 100 eura. Godišnja ribolovna dozvola za članove ŠUD-a "Šaran" Našice stoji 93 eura + 70 eura radne akcije, a za članove ZŠRU-a Đakovo 110 eura + 60 eura radne akcije.


Komentirajući te cijene godišnjih ribolovnih dozvola, Lončar podsjeća da je postojeća teritorijalna raspodjela ovlaštenika, odnosno ovakav raspored obuhvata terena između pojedinih ovlaštenika unutar OBŽ-a, na snazi već duže od 20 godina, a da je takvo funkcioniranje i organiziranje ovlaštenika i gospodarenja vodnim resursima odredilo Ministarstvo poljoprivrede.

- Svaki ovlaštenik odgovara za svoje ribolovno područje i za pravilno gospodarenje na svom području. Ovlaštenik je svoje obveze i zadatke dužan provoditi u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskim aktima (pravilnicima) i prema Gospodarskoj osnovi - novi je naziv Plan upravljanja, za šest godina, koji je izradila ovlaštena ustanova, u našem slučaju Poljoprivredni fakultet, a odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša, Agencija zaštite okoliša i Ministarstvo poljoprivrede. Osim Zakona o slatkovodnom ribarstvu svakog ovlaštenika obvezuje još desetak pravilnika - ističe Lončar, napominjući kako je u skladu s tim ZŠRD Osijek, kao i ostali ovlaštenici, dužan osigurati Ribočuvarsku službu, njezin rad i djelovanje na način propisan Zakonom i svim ostalim aktima, i to brojem ribočuvara i brojem radnih naloga, tj. brojem izlazaka na vodu i teren cijele godine.

Ribočuvarska služba


U slučaju ZŠRD Osijek to je deset aktivnih ribočuvara podijeljenih u tri grupe sa od četiri do pet izlazaka mjesečno za svaku grupu, što čini ukupno 15 izlazaka na teren. Nadalje, u ribočuvarskoj je službi angažirano još 12 zonskih ribočuvara koji pokrivaju određeni teren, odnosno vodenu površinu.

Manje članova


Prema Lončarovim riječima, za uspješan je rad ribočuvarske službe nužno osigurati vozila, plovila, opremu za rad i nadzor, adekvatnu odjeću i obuću za ribočuvare, njihove dnevnice, zatim održavanje i servisiranje vozila i plovila, njihovu registraciju i gorivo.


- To su nužni i znatni financijski izdatci za svakog ovlaštenika. Također, obvezni smo organizirati poribljavanja vodenih površina, a ZŠRD Osijek poribljava svoje vode s oko 8000 kilograma šarana, što je trošak veći od 40.000 eura godišnje. Dalje su tu fiksni troškovi nužni za rad Zajednice - tajništvo, materijalni troškovi, najam prostora, struja, voda, grijanje, internet, telekomunikacije, oprema..., a dio je sredstava proračunom ZŠRD-a Osijek određen i za financiranje sportskih djelatnosti i natjecanja u sklopu obveznih aktivnosti Zajednice - objašnjava Lončar, dodajući kako za sve te obveze ovlaštenik ZŠRD Osijek ima na raspolaganju 60-ak eura od prodane ribolovnice.

Na to dodaje da je Zajednica prije 15 godina imala nešto više od 5000 članova, a u posljednjih osam godina broj se članova s prodanim dozvolama kreće od 2200 do 2500, dakle, upola je manji.

- Bez obzira na sve to, ZŠRD Osijek je neprofitabilna i samoodrživa udruga koja sve svoje obveze i svoj rad sama financira, bez ikakve pomoći ili potpore državnog proračuna. Nadalje, rad ribočuvara, tajnika, predsjednika i ostalih aktivnih članova isključivo je volonterski, ribočuvari nemaju plaću, nisu u radnom odnosu i za svoj rad imaju samo isplatu dnevnice! Tako da pojedini ribočuvar, ovisno o broju radnih naloga i izlazaka, za svoj rad dobije od 100 do 120 eura mjesečno - zaključuje Lončar.

Tomislav Prusina
Usporedba slatkovodnog s morskim ribarstvom - neutemeljena

 

Predsjednik ZŠRD-a Osijek Igor Lončar ogorčen je na ribiče koji vuku paralele uspoređujući slatkovodno i morsko ribarstvo jer tvrdi da je svaka usporedba slatkovodnog ribarstva s morskim bespredmetna i neutemeljena.

- Oni koji to rade nemaju pojma i ne poznaju stvarnu situaciju u prirodi i organizaciji hrvatskog ribarstva, ili to rade namjerno, smišljeno, iz svog osobnog interesa, kako bi iskrivili stvarno činjenično stanje i širili dezinformacije, lažne informacije i pobunili ribiče te manipulirali javnošću zbog svog uskog interesa, pokušavajući na taj način priskrbiti nekakvu osobnu korist, političke jeftine poene... - smatra Lončar.


To potkrepljuje i činjenicom da udruge i klubovi na moru nemaju obvezu imati i financirati ribočuvarsku službu jer su sve ovlaštene osobe koje prvode kontrolu i nadzor na moru državni službenici plaćeni iz državnog proračuna. Također, navodi da na moru udruge i klubovi nemaju obvezu poribljavanja, te tako nemaju ni financijske izdatke za poribljavanje, za razliku od ovlaštenika u slatkovodnom ribarstvu.

- Sama veličina mora i morske površine kao staništa vodenih organizama, ribe i ostale flore i faune neusporediva je s površinom i vodenim kapacitetom, volumenom svih ukupnih kontinentalnih slatkovodnih vodenih površina. Stoga je bespredmetno raspravljati o cijenama godišnjih dozvola, tako i o području koje pokriva godišnja dozvola kod određenog ovlaštenika slatkovodnog ribolovnog prava - poručuje Lončar.

Možda ste propustili...

TKO NIJE NIŠTA NAUČIO NA POUČNOJ STAZI?

Pleša: Vandali uništavaju sve što im se nađe na putu

KONCERT TEEN ZBORA INSTITUTA POLIFONIJA

Pomozite im otputovati u Belgiju na natjecanje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana