Magazin
RAZGOVOR O POLUGAMA MOĆI

Ivan Balabanić: Isprepletenost interesa i lobiranja
Objavljeno 17. veljače, 2024.

Pojam “duboka država” odnosi se na ideju da u pozadini legitimnih vlasti postoje različite druge poluge moći i moćnici koji su zapravo stvarni upravljači državnim aparatom, pa i brojnim društvenim procesima - kaže izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:


- Naravno, čim se spomene pojam “duboka država”, ulazimo u područje teorija zavjera, ali mišljenja sam da zbog te stigmatizacije pojam “duboke države” ne treba olako odbaciti, nego ga treba sagledati kao jedan kompleksan fenomen. Drugim riječima, odnos legitimne vlasti i različitih struktura moći u društvu nije crno-bijel. Svaka država, naravno, ima svoje zakone i političko uređenje, ali to ne znači nužno da se sve političke aktivnosti odvijaju u nekom idealnom svijetu zakonodavstva, političke etike i morala. U svakom društvu postoje različite interesne skupine koje na ovaj ili onaj način pokušavaju realizirati svoje ciljeve. Interesne skupine svakako utječu na sve vlasti kako bi one donijele određene odluke, koje često nisu u suglasju s interesima većine građana. U konačnici, vlast svake države čine ljudi od krvi i mesa, i nema razloga da oni ponekad ne pokleknu pred lobiranjem ili nekim drugim oblikom djelovanja od strane određene interesne skupine. Ni jedna vlast nije savršena i nije sastavljena od savršenih pojedinaca, a teoretičari zavjera će u tim odnosima moći između interesnih skupina, moćnih pojedinaca i legitimne vlasti prepoznati “duboku državu”. Dakle, možemo reći da “duboka država” postoji u svakoj državi, ali ne na način kako je vide teoretičari zavjera. U mnogim državama su ovakvi odnosi i ozakonjeni kroz proces lobiranja i razne lobiste koji kroz niz transparentnih ili manje transparentnih metoda pokušavaju utjecati ponajprije na vlast. Ozakonjenje lobiranja je i svojevrsno priznanje da je nemoguće spriječiti suodnos raznih interesnih skupina i vlasti te da razne interesne skupine i moćni pojedinci imaju utjecaj na političke odluke.

Najzanimljivije je čitati što se o tome piše u SAD-u, s obzirom na izbore, Trumpa i Bidena, ali priča ne manjka ni u Europi, iznova se spominje umiješanost Rusije u izbore itd. Znači li to da tzv. duboka država pojačava svoje aktivnosti, napose u zemljama zapadnjačke demokracijie?

- Bivši američki predsjednik Trump često u svojim istupima napada navodnu “duboku državu” u SAD-u, koja se, prema njemu, bori protiv njega i njegova povratka na vlast. Naravno, postoje interesne skupine koje ne žele vidjeti Donalda Trumpa u ulozi američkog predsjednika, kao što postoje i razne interesne skupine koje ne žele vidjeti predsjednika Bidena u novom predsjedničkom mandatu. Trump vrlo vješto koristi tu, gotovo uobičajenu, političko-društvenu situaciju i američkim biračima kroz populističke poruke predstavlja sebe kao žrtvu “duboke države”, koja među teoretičarima zavjera ima jasno definiran oblik.

Što se tiče vašeg spomena Rusije, tu je situacija drukčija. Rusija, kao i sve druge velike sile, miješa se u izbore raznih država kako bi na vlast progurala one političke opcije koje najviše odgovaraju njezinim interesima. Ne treba se zavaravati i misliti kako se SAD, Rusija, Velika Britanija ili Francuska ne miješaju u politiku i gospodarstvo država koje su im od interesa. To je realnost međunarodnih političkih i gospodarskih odnosa - svatko gleda svoje interese.

Kad se sve uzme u obzir, kakva je aktualna društvena, politička i medijska percepcija tog globalnog i lokalnog fenomena kakvim se smatra duboka država, od Amerike preko Europe do Hrvatske i natrag, recimo tako?

- Kako smo prethodno objasnili, “duboka država” je na jedan način stvarnost, ali ne na način kako je doživljavaju teoretičari zavjera. Razni lobisti, zastupnici interesnih skupina i moćni pojedinci stalno pokušavaju utjecati na izvršnu, zakonodavnu pa čak i pravosudnu vlast. O snazi i profesionalnosti državne administracije ovisi hoće li ponekad prihvatiti zakonska rješenja i druge odluke koje možda nisu u najboljem interesu opće javnosti. Ne bih se kladio na postojanje “duboke države” kao neke organizirane skupine s jasnim ciljevima i pravilima ponašanja, kako je vide teoretičari zavjera. Problem vidim u činjenici da sve veći broj građana taj sklop svakodnevne politike, interesnih skupina i lobista, gospodarstva i potrebe za donošenjem političkih odluka vidi upravo na ovaj drugi način - kao da iza naše legitimne vlasti postoji “prava” vlast koja zapravo upravlja državom i svijetom, dok su legitimno izabrane vlasti zapravo marionete u njihovim rukama. Takvoj percepciji državne politike u velikoj mjeri pridonijela je politička retorika raznih populističkih aktera, kao i retorika bivšeg predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa.

Koliko je danas raznim interesnim skupinama zanimljiva Hrvatska? Kako se njihov utjecaj manifestira...?

- Postoje razne interesne skupine i moćni pojedinci koji pokušavaju utjecati na izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast kako bi im pogodovali u nekim za njih važnim procesima i situacijama. Naravno, u slučaju Hrvatske neke interesne skupine vuku svoje korijene još iz doba bivše Jugoslavije, često kao dio obavještajno-političkog aparata bivše države. Rekli smo kako o snazi i profesionalnosti državne administracije ovisi hoće li država ili lokalna vlast ponekad prihvatiti određena rješenja koja možda nisu u najboljem interesu opće javnosti. Kada govorimo o Hrvatskoj, odgovor se nameće sam od sebe i može se reći da Hrvatska nema tako snažnu i profesionalnu državnu administraciju koja bi se oduprla nasrtajima raznih interesnih skupina. Zbog toga u javnosti vlada tako veliko nezadovoljstvo funkcioniranjem, bolje rečeno, nefunkcioniranjem pravne države, a povjerenje javnosti u pravosuđe, izvršnu i zakonodavnu vlast je, naravno, izrazito nisko.

Vaš završni komentar, i o dubokoj državi, i o mogućnostima da im se vlast odupre, kao i (ne)povjerenju javnosti...?

- Ponovimo još jednom, “duboka država” nalazi se na granici između nositelja vlasti i donositelja političkih odluka te raznih interesnih skupina koje žele da određene odluke pogoduju njihovim interesima. Što je državna administracija profesionalnija i usmjerenija prema interesima opće javnosti, a manje prema interesima pojedinih interesnih skupina, to će povjerenje u državu biti veće, a razne teorije zavjera će djelovati nerealno. Naravno, vrijedi i suprotno - što više određene interesne skupine i lobisti utječu na odluke vladajućih, to će rasti uvjerenje javnosti o postojanju neke skupine moćnika koji iz pozadine upravljaju državom. U konačnici dolazimo do radikalnih primjera, kao što je QAnon u SAD-u, a takve radikalne skupine su onda i prijetnja demokraciji. Dakle, svima je u interesu snažna i profesionalna državna administracija. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana