Magazin
GLOBALNI STRAHOVI

Migracije, klima i Rusija su najveće prijetnje sigurnosti
Objavljeno 17. veljače, 2024.
Jedna anketa provedena diljem svijeta za Minhensku konferenciju o sigurnosti vidi migracije, klimatske promjene i Rusiju kao najveće prijetnje. Ali ljudi se također boje kibernetičkih napada i umjetne inteligencije...

Svijet u 2024. karakterizira "nazadovanje globalne politike zbog sve većih geopolitičkih napetosti i ekonomske neizvjesnosti", piše predsjedajući Minhenske konferencije o sigurnosti (MSC) Christoph Heusgen svom izvještaju pred konferenciju. Vojni dužnosnici, sigurnosni stručnjaci i visokorangirani političari iz cijeloga svijeta ponovno se sastaju u Münchenu od 16. do 18. veljače. Očekuje se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U svom prilogu za DW, koji prenosimo uz neznatno skraćenje, situaciju analizira Frank Hofmann.



ZAPAD GUBI UTJECAJ


Ruski agresorski rat protiv Ukrajine u prošlogodišnjem je izvještaju o sigurnosti (Munich Security Index) ocijenjen kao najveća prijetnja sigurnosti, posebno u zemljama G7. Ovaj izvještaj tradicionalno se objavljuje uoči skupa. U aktualnoj anketi o stanju u svijetu MSC je ispitao 12.000 ljudi - u razvijenim zemljama Zapada G7 (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Kanada i SAD), ali i u Brazilu, Indiji, Kini i Južnoj Africi i Ukrajini. Prijetnja od Rusije i dalje se ocjenjuje većom nego što je bila prije velike invazije Moskve na Ukrajinu prije dvije godine. Ali posljedice "migracije zbog rata i klimatskih promjena" sada se smatraju još važnijima. Očito su se ispitanici u listopadu i studenom 2023. donekle naviknuli na rat u Ukrajini.

U Ukrajini su ispitanici bili upitani i o tome koji bi bili "prihvatljivi uvjeti za prekid vatre. Devedeset dva posto njih tražilo je potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, uključujući Krim. Samo dvanaest posto smatralo bi prihvatljivim da samo Krim ostane pripojen Rusiji. Više od dvije trećine želi da Ukrajina bude brzo primljena u EU i NATO.

Pod engleskim naslovom "Lose-Lose", deseti sigurnosni izvještaj opisuje da u trenutnoj napetoj svjetskoj situaciji svi gube. Prema istraživanju percepcija rizika od vojnog sukoba u Indo-Pacifiku između Kine i Tajvana naglo je porasla. Strah od sve samouvjerenije Kine posebno je velik u Japanu, a slijede ga Indija, SAD, Njemačka i Francuska.

Sve u svemu, nezadovoljstvo ekonomskim prilikama u svijetu raste. "Unatoč golemim postignućima u posthladnoratovskom razdoblju" su, "glavni akteri Zapada", ali i "moćne autokracije i zemlje tzv. globalnog juga" nezadovoljni "statusom quo - i svojim udjelom u svjetskom gospodarstvu." Globalizacija nazaduje u cjelini. Osjećaj konkurencije i znatno povećana potrebe za sigurnošću prevladavaju u današnjem svijetu. Posebno u Kinu ulazi sve manje stranog kapitala. "Intenziviranje geopolitičkog rivalstva potkopalo je uvjerenje da će tržišno vođena globalizacija dovesti do pravedne raspodjele profita", navodi se u izvještaju. Države stoga pridaju "sposobnosti obrane i pitanjima sigurnosti prioritet nad ekonomskom učinkovitosti".

“Dramatične političke promjene" u svijetu odražavaju se u "makroekonomskoj stvarnosti". Zapadni tokovi kapitala su preusmjereni iz Kine na druge partnere. "Trgovinski tokovi također pokazuju znakove restrukturiranja duž geopolitičkih linija", stoji u minhenskom izvještaju o sigurnosti, koji općenito daje vrlo pesimističnu sliku međunarodne povezanosti u svijetu. Lanci opskrbe između Azije i drugih regija svijeta koji su prethodno bili isprepleteni, sve se više razdvajaju. Europa, međutim, a posebno Njemačka, ističe se kao iznimka: "Njemačke tvrtke nastavljaju snažno ulagati u Kinu i time prkose naporima Berlina da smanji njihov angažman. Njemačka izravna strana ulaganja u Kini su i u prvoj polovini 2023. bila rekordno visoka", navodi se.

Njemačka vlada provodi politiku "deriskinga" kada je o Kini riječ, dakle politiku smanjenja ekonomske ovisnosti. To je počelo s pandemijom korone, kada su opskrbni lanci između Njemačke i Kine kolabirali tijekom lockdowna, a ta je politika dobila na zamahu prekidom dugotrajne energetske ovisnosti o Rusiji. No čini se da se to za sada ne odražava u opipljivim brojkama.

NAPETOSTI U SAHELU


Sve veći vojni utjecaj Rusije u zoni Sahela također igra ulogu u analizi. Državni udar u Nigeru pokazuje gubitak utjecaja Zapada, posebice bivše kolonijalne sile Francuske. Rusija, s druge strane, pokušava razdvojiti "sahelske zemlje od Europe i SAD-a". I ovdje autori ovogodišnjeg Minhenskog sigurnosnog izvještaja ponajprije vide gubitnike: "Ljudi u regiji gube priliku za mir i demokratski napredak, jer je svaki državni udar od 2020. donosio više nasilja."

Prema izvještaju, povećano nepovjerenje u cijelom svijetu odražava se i na percepciju opasnosti koju predstavljaju cyber napadi i negativne posljedice korištenja umjetne inteligencije (AI). “Tehnološki napredak, koji je dugo bio pokretačka snaga razine globalnog blagostanja sve više instrumentaliziraju protivnici tog razvoja”, kaže se u analizi. Tome u prilog govore i rezultati istraživanja: ispitanici u SAD-u ovu opasnost ocjenjuju kao posebno visoku, a iza njih oni u Indiji. Općenito, ljudi se posvuda boje kampanja dezinformacija u digitalnom svijetu.

Piše: Frank HOFMANN
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana