Magazin
UREDNIKOV IZBOR

Buđenje mrtvaca
Objavljeno 17. veljače, 2024.
Od Lise Frankenstein do Jadnika: Klasična horor-priča Mary Shelley nastavlja ustajati iz mrtvih...

Ako ste nedavno bili u kinu, možda ste primijetili čudan trend u nizu velikih kinoizdanja. Ne, to nema veze s neizbježnim i neobjašnjivim ulogama Petea Davidsona u velikim filmskim hitovima. Umjesto toga, radi se o adaptacijama Frankensteina Mary Shelley, koje postaju nevjerojatno uobičajene u modernom kinematografskom krajoliku - piše Lisa Laman, čiji prilog za collider.com prenosimo u ponešto skraćenom izdanju i s neznatnim prilagodbama.



Novi film Yorgosa Lanthimosa "Jadnici" (Poor Things), iako temeljen na vlastitom samostalnom izvornom materijalu, očito je napravljen u kalupu Frankensteina. Film Zelde Williams Lisa Frankenstein nije samo Frankensteinova izvedenica, očito je da bi trebao biti nova adaptacija te stare horor-priče. Zatim, tu su dvobojne adaptacije Frankensteina koje dolaze 2025. od redatelja Guillerma del Tora i Maggie Gyllenhaal.

Ta priča o čovjeku koji se miješa u Božju domenu i stvorenju koje je postalo izopćenik zbog sila izvan svoje kontrole očito još uvijek odjekuje među filmašima i publikom. Ali zašto baš ta horor-tema dobiva toliko pažnje upravo sada? Zašto je Frankenstein priča koja se adaptira u toliko različitih oblika? Postoji mnogo razloga zašto je slavno djelo Mary Shelley više nego ikad prije dominantno na trenutnoj popkulturnoj sceni.

Podsjetimo, izvorni roman Frankenstein Mary Shelley objavljen je 1818., što znači da utječe na pop-kulturu već više od 200 godina. U tom vremenskom rasponu umjetnička forma kinematografije nije imala problema stalno prilagođavati tu priču u mnoštvu različitih oblika. Jedna od prvih filmskih adaptacija te priče datira iz 1910., redatelja J. Searlea Dawleya. Ne smeta što se priča o Frankensteinu u svojoj srži bavi temama i konceptima koji su oduvijek prisutni u mitologiji. Odlučnost Victora Frankensteina da prevari smrt i način na koji ona opsjeda njegov život dio su bezbrojnih mitova o ljudskim ludostima. Nikada ne zaboravite, izvorni tekst Shelleyeve dobio je alternativno ime - "Moderni Prometej", što je naravno referenca na grčki mit o Prometeju, koji je ukrao vatru od bogova, dao taj entitet ljudima i od bogova bio podvrgnut trajnoj agoniji kao kaznu za svoje (ne)djelo.

Govoreći o suvremenim čimbenicima koji utječu na novi procvat zanimanja za Frankensteina, jedan je svakako i umjetna inteligencija. Moderne figure poput Elona Muska ili Marka Zuckerberga ekvivalentne su Victoru Frankensteinu i Prometeju iz prošlih stoljeća, egomanijacima koji svoj ponos stavljaju ispred razmatranja posljedica svojih djela.

“Jadnici" posebno rade uzoran posao u tom smislu uokvirujući želju Emme Stone/Belle Baxter da ode u svijet i nauči nešto dobro. Dok se Stvorenje u tradicionalnim adaptacijama Frankensteina ne može ni igrati s mladom djevojkom a da je ne ubije, nakon što ju je bacilo u jezero, pothvate Baxterove na otvorenom kvari samo pretjerana kontrola muškaraca, a ne njezina vlastita snaga. Ona nije definirana time što je neizbježno osuđena na smrt u vjetrenjači niti ima gornju granicu koliko može biti svjesna ili inteligentna poput većine kinematografskih prikaza Frankensteinova čudovišta. Baxter uvijek raste, uči i na kraju mijenja svijet oko sebe umjesto da ju on uništi.

Dugometražni film "Jadnici" iz 2023. koristi se predloškom priče o Frankensteinu (kao i istoimeni izvorni materijal, koji je napisao Alasdair Gray) kako bi stvarno istražio psihu žene vraćene iz mrtvih. U tom procesu "Jadnici" donose mnogo toga što publika nikada prije nije vidjela u dugometražnom filmu koji se vraća na predaju o Frankensteinu. Film Lisa Frankenstein iz 2024. u međuvremenu se oslanja na aspekte kulture kasnih 1980-ih (naime, na solarije) kako bi nam prezentirao svoje otkačeno tinejdžersko viđenje priče o Frankensteinu, pri čemu ta posebna priča također naglašava gledište protagonistice.

Priča o Frankensteinu očito se sviđa i publici i filmašima. Ovi najnoviji remiksi pokazuju duboku sklonost Shelleyevim i Whaleovim verzijama tih likova dok postavljaju nove perspektive u kojima se ta priča može ispričati. Proširenja originalne priče o Frankensteinu čak su potaknuta željom da se stvarno istraže seksualni aspekti Shelleyna originalnog romana. Znanstveni radovi poput eseja Jessice Hale "Konstruiranje povezanosti: rod, seksualnost i rasa u Frankensteinu Mary Shelley" primijetili su da "stvaranje čudovišta ima seksualne prizvuke. Nadalje, u tijelu čudovišta, seksualnost i smrt su neraskidivo povezane". S tim elementima ugrađenim u DNK Frankensteina moderne verzije ove priče snažno se oslanjaju na seksualni život tog nemrtvog bića (vidi također klasik Frankenhooker iz 1990.). Bella Baxter govori o "bijesnom skakanju" u "Jadnicima", a dugačak dio trećeg čina Lise Frankenstein posvećen je Stvoru Colea Sprousea, koji pokušava prišiti penis natrag na svoje tijelo kako bi mogao imati seks s Lisom Swallows (Kathryn Newton). Očekujte da će se ta fascinacija seksom i zamjenama/prikazima Frankensteinova čudovišta samo pojačati nakon što se pojave prve fotografije Jacoba Elordija kao stvorenja u Frankensteinu Guillerma del Tora...

Sve ove filmske verzije samo su vrh ledenog brijega u smislu onoga što novi remiksi Frankensteina nude unatoč lavini prethodnih adaptacija glasovite horor-priče. Budući da su mnoge od ovih adaptacija ("Jadnici", primjerice) postali zapaženi hitovi na blagajnama i među kritičarima, nemojte očekivati ​​da će ove varijacije na Frankensteina zamrijeti čak i nakon što se odustane od značajki predstojećeg Frankensteina iz 2025. u dvoboju Guillerma del Tora i Maggie Gyllenhaal. Priča Mary Shelley o ljudima koji vraćaju mrtve u život infiltrirala se u kinematografiju gotovo otkako je ta umjetnička forma nastala. Sumnja se da će uskoro nestati iz tog istog medija.

Darko Jerković
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana