Novosti
PREDANOST ZAŠTITI SAVEZNIKA

Većina članica NATO-a još ne izdvaja dva posto za obranu, Hrvatska je na 1,8
Objavljeno 15. veljače, 2024.
Najviše izdvajaju zemlje koje graniče s Rusijom i Ukrajinom te su potencijalna meta napada

Većina od 31 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za obranu, među njima i Hrvatska, i ponovo se našla na meti kritika i prijetnji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.



Politico piše kako postoji jasan trend punjenja obrambenih proračuna članica NATO-a - što je država bliže Rusiji, to više izdvaja za obranu. U procjenama te medijske platforme za 2023. godinu Poljska predvodi listu s četiri posto BDP-a namijenjenog za obranu.

Hrvatska 16.


Varšava je prošle godine za obranu izdvojila 29 milijardi dolara, što je 12 milijardi više nego godinu prije i trostruko više u usporedbi s prošlim desetljećem, piše Washington Post. Poljsku slijedi SAD s 3,5 posto BDP-a, no kad se gledaju ukupni iznosi, Washington izdvaja više nego sve druge članice NATO-a zajedno – 860 milijardi dolara. Cilj od dva posto BDP-a za obranu dosad je ispunjavalo 11 država - Poljska, SAD, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka. Od srijede im se pridružila i Njemačka, objavili su, što je prvi put od Hladnog rata da je ta zemlja izdvojila dva posto BDP-a za obranu.

Prema Politicu, Hrvatska je s izdvajanjima od 1,8 posto BDP-a trenutno 16. u NATO-u prema tom kriteriju. Ministarstvo obrane krajem 2022. izvijestilo je kako je Hrvatska s 2,16 posto izdvajanja ispunila zadani cilj, no prema američkim medijima koji se pozivaju na podatke NATO-a, godinu dana poslije izdvajanja su ponovno bila nedovoljna. Cilj od dva posto, određen među NATO članicama prije dva desetljeća, nije obvezan, nego se smatra smjernicom. Tako ne misli Trump, koji je tijekom svog mandata prijetio da će povući SAD iz NATO-a ako druge članice ne budu plaćale svoje troškove. Trump, zasigurno republikanski kandidat za američke predsjedničke izbore u studenome, ponovno prijeti saveznicama da neće zaštititi te zemlje ako budu napadnute. Procjene američkih medija ipak pokazuju da sve države koje graniče s Ukrajinom i Rusijom, te su time njezina potencijalna meta, izdvajaju više od traženih dva posto. Najmanje izdvajaju Luksemburg (0,7), Belgija (1,1), Španjolska i Turska (1,3 posto).

"Od 2014., kada su samo tri članice ispunjavale cilj od dva posto izdvajanja BDP-a za obranu, do danas šesterostruko je povećan broj članica NATO-a koje to čine. Europske članice, ukupno gledajući, dosegnut će ove godine taj cilj potrošnje za obranu", izjavio je u srijedu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Ove godine očekujem da će 18 saveznika potrošiti dva posto BDP-a na obranu, što je novi rekord i šesterostruko povećanje od 2014., kada su to isupnjavale samo tri članice", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara obrane država članica NATO-a. Glavni tajnik je istaknuo da će europske članice investirati ukupno 380 milijardi dolara u obranu, što je dva posto njihova BDP-a, ali je dodao da još dio članica, koje troše manje od dva posto, mora početi više izdvajati za obranu. Ističe da će ministri obrane razgovarati o daljnjem ubrzanju proizvodnje streljiva i da je samo u proteklih nekoliko mjeseci NATO potpisao ugovore vrijedne deset milijardi dolara. "Ne bismo smjeli ostavljati prostora za pogrešne procjene ili nesporazum u Moskvi o našoj spremnosti, predanosti i odlučnosti da zaštitimo sve saveznike", rekao je.

Važno načelo


Stoltenberg je ponovio glavno načelo na kojem počiva NATO, a to je da napad na jednu članicu povlači odgovor cijelog Saveza. "Dok god zajedno stojimo iza toga, sprječavamo bilo kakav napad na neku od članica. Stoga je važno da i riječima i djelom to jasno komuniciramo", rekao je. Dodao je kako danas nema neposredne prijetnje za saveznike u NATO-u zbog te odredbe i zbog toga što je Savez od 2014. znatno povećao kolektivnu obranu. Rekao je da je to bilo potaknuto nelegalnom ruskom aneksijom Krima. Kaže kako će NATO nastaviti snažno podržavati Ukrajinu, pozdravio je odluku EU-a o paketu pomoći od 50 milijardi eura toj zemlji i pozvao Kongres SAD-a da također odobri pomoć. "To nije milostinja, to je ulaganje u našu sigurnost", rekao je Stoltenberg. Glavna tema NATO sastanka ministara obrane daljnja je potpora Ukrajini i izdvajanje za obranu.

U srijedu poslijepodne održan je i sastanak kontaktne skupine za Ukrajinu, koja okuplja više od 50 zemalja pod vodstom SAD-a. Dio sudionika bio je fizički nazočan, a dio sudjelovao videovezom. U četvrtak se sastaje Sjevernoatlantsko vijeće na razini ministara obrane, a nakon toga Vijeće NATO-Ukrajina.

Igor Bošnjak
NJEMAČKA GRADI NOVU TVORNICU STRELJIVA
Za WELT TV njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da Trump riskira narušavanje transatlantskih odnosa i da bi "u konačnici mogao otpiliti granu na kojoj SAD sjedi". Odbacio je prijedloge oporbe da Njemačka poveća svoj fond za vojnu obranu sa 100 milijardi eura na 300 milijardi rekavši da vlada umjesto toga treba povećati svoje redovite proračunske izdatke. To bi pomoglo u nabavi u dužim razdobljima, kaže. Usprotivio se i ideji o stvaranju zasebnog europskog nuklearnog obrambenog kišobrana. "Mogu samo upozoriti da ne započinjemo takvu raspravu samo zato što Trump, koji čak nije ni predsjednički kandidat, daje takve izjave", ističe. Ovoga tjedna Njemačka je pokrenula izgradnju nove tvornice streljiva, koja će, kada dosegne punu proizvodnju, izrađivati 200.000 topničkih granata godišnje.

"NE POTKOPAVATI SNAGU ODVRAĆANJA"
NATO je u proteklih 75 godina bio u stanju spriječiti vojni napad na bilo koju svoju članicu zahvaljujući jasnoj komunikaciji da je Savez tu da brani svoje članice i stoga svaka sugestija da nećemo štititi jedni druge potkopava sigurnost svih nas i povećava rizike, rekao je Stoltenberg. "Svrha NATO-a je spriječiti rat, sačuvati mir, spriječiti napade na zemlje saveznice i to smo činili desetljećima, jer je naša snaga odvraćanja bila vjerodostojna", rekao je na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje o Trumpovim izjavama. Njegova poruka Trumpu je da ne treba potkopavati vjerodostojnost snage odvraćanja NATO-a. "To se odnosi i na sposobnosti u koje investiramo, ali i na to kako komuniciramo, jer naši protivnici imaju na umu našu snagu odvraćanja", ističe.