Magazin
RAZGOVOR: DANIEL HINŠT

Krivo shvaćena sloboda, bez sagledavanja činjenica, narušava demokratski sustav
Objavljeno 10. veljače, 2024.
DANIEL HINŠT, POLITOLOG I SVEUČILIŠNI SPECIJALIST EUROPSKIH STUDIJA

U čemu je zapravo "fatalna privlačnost" dezinformacije (lažnih vijesti, alternativnih istina, pa i teorija urote...)? Što je zajedničko svim štetnim sadržajima koji kreiraju informacijski poremećaj u kojemu je građanima teško razlikovati vjerodostojnu informaciju od obmanjujuće ili lažne? Na ta i neka druga pitanja za ovotjedni Magazin odgovorio je Daniel Hinšt, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), politolog i sveučilišni specijalist europskih studija.



- Razne teorije i narativi pokušavaju servirati alternativne informacije koje nikako nisu racionalno formulirane i utemeljene na političkoj znanosti te institucionalnom iskustvu razvijenih demokracija. Umjesto toga, proizvod su kulture populizma i demagogije, koja lako prolazi u suvremenim kanalima komunikacija i informacijske inflacije. Takve su teorije i narativi privlačniji jer je lakše prihvatiti pojednostavljenu i vrlo negativnu sliku stvarnosti nego preuzeti odgovornost za znanstveno utemeljeno i kritičko razmišljanje o kompleksnim rizicima.

GEOPOLITIČKI RIZICI


- Zato je izrazito bitno razviti sposobnost za precizno razlikovanje činjenica od dezinformacija te precizno razlikovanje aktera i događaja u određenom kontekstu. Zato je, uz ostalo, bitno ulagati u praktičnu dodanu vrijednost obrazovnog sustava, kako bi se poticalo kritičko razmišljanje i građansko obrazovanje (civic education), po uzoru na razvijene demokracije.

Vezano uz navedeno, u knjizi The Assault on Intelligence, Michael Hayden, bivši direktor CIA-e i NSA-a, spominjući eroziju vrijednosti prosvjetiteljstva, ističe kako alternativne činjenice i tzv. postistina dovode do odbijanja obavještajnih procjena koje se temelje na činjenicama. Usto, navodi kako ruske informacijske operacije potkopavaju demokraciju i povjerenje u institucije Europske unije i NATO saveza.

U vezi s dezinformacijama, u biti se često ne radi tek o lažnim vijestima, nego često o složenoj kombinaciji istina s poluistinama i lažima, dobro upakiranima izvan konteksta racionalnog shvaćanja. Kada bi se sve svodilo samo na ono prvo, bilo bi teško očekivati dugotrajno povjerenje u potpuno lažne informacije.

Uz navedeno, za detekciju dezinformacija bitno je racionalno razumijevanje konteksta i sustava institucionalnih vrijednosti. Drugim riječima, potrebno nam je ulaganje u politološko obrazovanje o svemu onome što čini temeljni kamen, odnosno arhitektonske i gradivne elemente, sustava donošenja institucionalnih odluka odnosno javnih politika u razvijenim demokracijama. Samo na taj način možemo očuvati povjerenje i u naše transatlantske odnose, odnosno zajedničke institucije koje njeguju slobodu i moralne vrline povezane s demokratskim sustavima.

S obzirom na globalno umreženo komunikacijsko 21. stoljeće, u kojem je dostupnost informacija i dezinformacija gotovo bezgranična, mnogi kažu da ljudsku pozornost brže i lakše zaokupe laži nego istina, medijsko žutilo i crnilo, sadržaj koji je kontroverzan, senzacionalistički... Vaš komentar?

- Bar na prvi pogled čini se da je s ljudskom pozornošću baš tako. Dodajmo važnu ulogu dojmova na prvi pogled, koji su važna odlika populizma, demagogije i politikantstva. Zato je bitno razvijati sposobnosti umjerenog, racionalnog i što preciznijeg razmišljanja, u odnosu prema sklonostima paušalnim dojmovima, ideološkim krajnostima i lažnim dilemama.

U vezi s kritičkim razmišljanjem, važno je shvatiti kako su pojednostavljeni i crno-bijeli zaključci često daleko od istine, a ionako je rijetko tko imun na generalizirane zaključke. Umjesto tog crno-bijelog pogleda postoji paleta različitih boja, odnosno okolnosti, aktera, faktora i činjenica. Uza sve to, može se lako dogoditi da demokratski pluralizam dovede i do pojave populizma. Zato je bitno izgraditi zdrav odnos slobode, morala i kvalitete, jer krivo shvaćena sloboda, bez sagledavanja činjenica, razvoja moralnih vrlina i razumijevanja konteksta, može poput virusa narušiti demokratski sustav.

U kontekstu navedenoga, Michael Novak u svojoj poznatoj knjizi "Duh demokratskog kapitalizma" upozorava kako se takav sustav ne može razvijati bez moralnih vrlina i kulture. Slijedom navedenoga, možemo sa sigurnošću zaključiti kako bez moralnih gradivnih elemenata nema sustava slobode; a to je dragulj koji velike autoritarne sile toliko traže. Pritom nas nastoje što više podrediti svojem geopolitičkom dvorištu, pogotovo Ukrajinu, Izrael i Tajvan; a dobro znamo da su tom dvorištu dobrovoljno samo krajnje autoritarni režimi Bjelorusije, Sjeverne Koreje, Irana, Venezuele, Kube i sl.

Slijedom toga, razvoj javnih politika utemeljenih na činjenicama i poticanje demokratske političke kulture važna je strateška odrednica koju prepoznaje i Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Naime, strateški projekt Centra je "Think Tank Detektor", u okviru kojega se analiziraju dezinformacije povezane s geopolitičkim rizicima za transatlantske institucije.

Kad se govori o informacijama i dezinformacijama, politički aspekt uvijek je nezaobilazna priča, koliko u globalnom toliko i u lokalnom kontekstu. Koliko je politička scena danas inficirana dezinformacijama, lažnim vijestima, tzv. alternativnim istinama... napose u širem, propagandom u smislu?

- Ključno je shvatiti kako dezinformacije u pozadini uglavnom imaju geopolitičke rizike. Naime, geopolitički rizici imaju sve veće značenje u kontekstu integriranog upravljanja rizicima (Enterprise Risk Management); navedeno potvrđuje i veliko izvješće o globalnim rizicima koje je objavio North Carolina State University. Takvi su rizici uvelike isprepleteni s drugim vrstama rizika, koji zajedno utječu na mnoge organizacije (poslovne, institucionalne i druge).

Primjerice, javno dostupna godišnja procjena o prijetnjama američke obavještajne zajednice (Annual Threat Assessment of the U.S. Intelligence Community) iz 2023. govori o poticanju autoritarnosti i širenju dezinformacija sa strane Rusije, Kine i drugih zemalja te kako dezinformacije potiču natjecanje između autoritarnih i demokratskih oblika vladavine.

Uza sve navedeno, treba istaknuti kako nisu baš sve dezinformacije posljedica geopolitičkih rizika. Naime, populizam i ekstremizam na krajnjoj ljevici i krajnjoj desnici, u nizu čak i razvijenih zemalja, može biti dovoljno velik i bez bilo kakvog vanjskog štetnog utjecaja. Primjerice, postmodernistička i neomarksistička ideologija može poticati relativiziranje istine kao takve koristeći se raznim uvelike krivo shvaćenim "liberalnim" vrijednostima, bar gledajući iz klasične perspektive. Baš takvo relativiziranje istine i činjenica otvara prostor za dezinformacije koje narušavaju povjerenje u već izgrađeni okvir sustava liberalnih demokracija. Također, sklonost raznim "alternativnim činjenicama" postoji i kod tzv. alternative desnice, koja širi anti-establishment narative u "dubokoj državi" i sl. Koliko god postoje razlike između dvije krajnosti, mogu se javiti i njihova preklapanja, prije svega u dezinformacijama usmjerenima protiv transatlantskih institucija, a pogotovo protiv američke sigurnosne i vanjske politike.

Također, u raznim kriznim situacijama, dezinformacije se često koriste za pretjerivanja u odnosu prema realnom opsegu izazova.

Iz EU-a stižu upozorenja kako je kampanja dezinformiranja - golem izazov za Europu u ovoj godini. Uoči nadolazećih europskih izbora u lipnju, diplomatska služba EU-a (EEAS) etablirala je posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinformacija. Hrvatska je dobila novo središte za borbu protiv dezinformacija i provjeru točnosti činjenica u digitalnom okolišu, u okviru ADMO-a (Adria Digital Media Observatory), regionalnog centra za borbu protiv dezinformacija u digitalnom okolišu, na području Hrvatske i Slovenije... Vaš komentar?

- EU je već duži niz godina aktivan u nastojanjima protiv dezinformacija. Kao dobar primjer može se istaknuti portal EUvsDisinfo. Usto, navedeni Adria Digital Media Observatory (ADMO) zaista je dobra osnova za doprinos borbi protiv dezinformacija i primjer interdisciplinarne suradnje Sveučilišta u Dubrovniku i zagrebačkih fakulteta političkih znanosti, elektrotehnike i računarstva te filozofije.

UMJETNA INTELIGENCIJA


Koliko UI (AI) može dodatno utjecati na širenje dezinformacija? Sve se više govori o tzv. deepfake videozapisima stvorenima s pomoću umjetne inteligencije, u kojima stvarni ljudi govore stvari koje zapravo nikad nisu rekli, u SAD-u su prepoznati kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti... Vaš završni komentar?

- Umjetna inteligencija donosi mnoge rizike - kao prilike i kao prijetnje. Bitno je staviti umjetnu inteligenciju u čvrst etički i institucionalni okvir kako bismo bili sigurni tko upravlja tim izazovnim procesima za sigurnost mnogih zemalja. Kineska komunistička partija sigurno želi ostvariti prednost u tom bitnom tehnološkom području, što je jedan od ključnih geopolitičkih rizika. U kontekstu umjetne inteligencije, deepfake i neke druge pojave trebat će potaknuti na obnovu društvenog povjerenja. U suprotnom, suočavat ćemo se mnogim posljedicama, ako tek tako, olako i na prvi dojam, budemo vjerovali u masu deepfake videozapisa. U vezi s navedenim, pitanja nacionalne sigurnosti itekako su relevantna. (D.J.)
U biti se često ne radi tek o lažnim vijestima, nego često o složenoj kombinaciji istina s poluistinama i lažima, dobro upakiranima izvan konteksta racionalnog shvaćanja...

Izrazito je bitno razviti sposobnost za precizno razlikovanje činjenica od dezinformacija te precizno razlikovanje aktera i događaja u određenom kontekstu...

Najčitanije iz rubrike