Magazin
TEMA TJEDNA: DEZINFORMIRANJE UOČI IZBORA

Manipuliranje činjenicama
sve je opasnije
Objavljeno 10. veljače, 2024.
MRAČNA STRANA KAMPANJE: KAOS U KOMUNIKACIJI, ŠIRENJE LAŽNIH VIJESTI IZVAN KONTROLE. NI HRVATSKA NIJE IZNIMKA...

Uz nadolazeće izbore u ključnim demokratskim zemljama, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indiju i još neke države diljem Europske unije, među njima i Hrvatsku, superizborna godina stavila je dužnosnike u stanje pripravnosti zbog geopolitičkih neprijatelja poput Rusije i Kine, koji će s pomoću dezinformacija i kibernetičkih napada pokušati preokrenuti glasove u svoju korist, piše i ugledni Politico.



O toj temi posljednjih dana oglasili su se i brojni ugledni političari, stručnjaci, kao i mediji. Predstavnici EU-a, odnosno službe zadužene za (raz)otkrivanje dezinformacija i borbu protiv njih, već se nalaze u alarmantnom stanju. Tako je i povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell za DW upozorio na opasnost od kampanja dezinformiranja uoči izbora u Uniji. Radi se o akcijama kojima se upravlja iz inozemstva. Stoga je i diplomatska služba EU-a, European Union External Action Service (EEAS), već etablirala posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinformacija. Ona je objavila izvještaj u kojem se nabraja 750 slučajeva ciljanih dezinformacija od - inozemnih aktera. Većina dokumentiranih (dez)informacija potječe iz Rusije, ta zemlja, kako pišu autori studije, "pokušava opravdati svoju agresiju na Ukrajinu". Većina dezinformacija usmjerena je protiv Ukrajine, a slijede Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Poljska. Pogođeno je gotovo 150 institucija, uključujući EU, NATO, ali i medijske kompanije poput Deutsche Wellea, Reutersa ili Euronewsa. U svom drugom godišnjem izvještaju o dezinformacijama EEAS govori o konstantnim "namjernim, strateškim i koordiniranim pokušajima manipuliranja činjenicama, poticanju zbunjenosti, unošenju jaza i širenju straha".

UPALJENI ALARMI


Inače, Borrell je jedan od najviše rangiranih političara EU-a, i on je sam često bio cilj kampanja dezinformiranja. Prilikom predstavljanja izvještaja ovaj problem nazvao je jednom od najvećih sigurnosnih prijetnji našeg vremena. "Ne radi se o bombi koja te može ubiti, već o otrovu koji napada tvoj način razmišljanja", upozorio je Borrell, te dadao kako dezinformacije postoje oduvijek, "ali sad smo mnogo podložniji toj prijetnji jer se informacije šire brzinom svjetlosti". Opasnost je to veća što će ove godine na birališta biti pozvano oko 50 posto odrasle populacije svijeta, što je bogomdana prigoda koju će pokušati iskoristiti dezinformatori i manipulatori svih vrsta! U 2024. se održava 60-ak izbora na Zemlji. Mnogi bi se mogli naći na meti "zloćudnih inozemnih aktera", upozorava Borrell. A to se prošle godine moglo promatrati, primjerice, u Španjolskoj. "Dva dana prije izbora ruski su agenti hakirali službenu web-stranicu regionalne vlade u Madridu", objasnio je Borrell. Oni su, kako je dodao, na internetu upozorili građane da se (već ugašena) baskijska teroristička organizacija ETA reaktivirala, te da planira napade na biračka mjesta. Usto, dezinformacije često imaju za cilj delegitimiranje izbora, i to tako da se šire nedokazane tvrdnje o izbornoj manipulaciji, o utjecaju iz inozemstva na ishod izbora, odnosno o nepoštenim praksama.

Borrellovi i EEAS-ovi prigovori ciljaju na Rusiju, ali u distribuciji dezinformacija često sudjeluju i domaći izvori. "Promatramo mnoštvo dezinformacija od aktera iz EU-a", kaže Tommaso Canetta iz Pagella Politica, političke organizacije koja se posvetila provjeri činjenica, te dodaje: "Posebno su štetne i opasne dezinformacija kada ih šire političari i tradicionalni mediji." Borrell u tom kontekstu govori o "bitki narativa", o borbi u kojoj se mora pobijediti. Ruske dezinformacije on je nazvao "potpuno razvijenim instrumentom rata". No u izvještaju EEAS-a upozorava se na to da se potencijalne rizike ne precijeni. Brzo otkrivanje i proaktivno djelovanje protiv dezinformacija igra važnu ulogu među stanovništvom, baš kao što važnu ulogu igra i jačanje medijske kompetencije građana, tvrdi se. Premda su za mnoge građane EU-a predstojeći Europski izbori manje važni od nacionalnih izbora, "još veći rizik je u tome da bi ekstremističke snage mogle utjecati na promjenu konsenzusa oko određenih pitanja, a time i na stav EU-a prema njima", upozorava Canetta.

S dezinformacijama i manipulacijama u svezi valja naglasiti još jedan aspekt - kibernetičku (ne)sigurnost! Stoga EP jača napore da bi zaštitio integritet izbora od kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja. Greg Lesnewich, viši istraživač prijetnji u tvrtki za kibernetičku sigurnost Proofpoint, rekao je da prijetnja iz Kine, iako je također rizik, nije ista kao iz Rusije: "Kineski pokušaji utjecaja mnogo se više odnose na to kako se percipira Kinu, a ne na tipične dezinformacije u ruskom stilu kako bi se posijalo nepovjerenje u kojoj god ciljanoj zemlji djelovali." Uglavnom, od svih strahova vezanih uz dezinfomacijsko manipuliranje, kibernetički napadi možda su i najveća opasnost, koja se poput crnog oblaka nadvija nad superizbornu 2024. i općenito sigurnosnu situaciju cijele godine.

HRVATSKA IZLOŽENOST


U širem i dubljem kontekstu dezinformiranja, posebno naglašenog zbog ovogodišnjih izbora - za Europski parlament, predsjedničke i one, prema svima najvažnije - parlamentarne, ni Hrvatska nije izvan "trendova". Naprotiv, dojam je kako smo već dobrano zagazili u kampanju dezinformiranja, ona je u tijeku i pokazuje različita lica, odnosno različite aspekte. Jedan od dominantnih dezinformacijskih narativa u idućem izbornom razdoblju bit će onaj o migrantima i stranim radnicima, između ostaloga. Pozivajući se na nedavno predstavljeno istraživanje jadranskog centra za borbu protiv dezinformacija Adria Digital Media Observatory, Marijana Grbeša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, upozorila je kako su postojeća istraživanja identificirala pet strategija dezinformacija: odbaciti optužbe, promijeniti narativ (žrtvu pretvore u zločinca i suprotno), zamijeniti teze, zaplašiti i podijeliti zajednicu, što će se sigurno primjenjivati i tijekom kampanja i uoči izbora u Hrvatskoj.

“Dezinformacija ima najveću manipulativnu snagu kada je prenesu mainstream mediji. Pojedini akteri mogu iskoristiti dezinformacije, teorije urotee i narative kao pozornicu da poslije prikupe dovoljnu podršku za osvajanje političke vlasti. Bitno je imati na umu što se sve može dogoditi ako dajemo prostor takozvanim guruima domaće scene", upozorila je profesorica Grbeša. "Kao dezinformacijske aktere identificirali smo pseudomedije, različite grupe, stranice i profile na društvenim mrežama, kao i dio mainstream i državnih medija iz regije. Oko tih izvora formirale su se jake zajednice sposobne za brzo širenje dezinformacija. Njihov cilj je polarizacija hrvatskog društva i odabir kandidata i stranaka koji podržavaju njihove geopolitičke ciljeve", pojasnio je rezultate svog istraživanja koordinator ADMO-a i profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku Mato Brautović. Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasila je da je posebno važna uloga samih online-platformi u širenju dezinformacija, kao i uloga umjetne inteligencije u dezinformacijskom svemiru. Posebno problematičan kod dezinformacija utjecaj je na povjerenje građana. "Živimo u informacijskom poremećaju, u trenutku u kojem postaje sve teže razlikovati što je istina, a što je laž", rekla je Vučković, te dodala: "Danas platforme odlučuju kako će i kakav sadržaj biti distribuiran, a to čine algoritamskim obradama podataka, i to najčešće vođene isključivo željom za profitom. Složenost sustava umjetne inteligencije može rezultirati nedostatkom transparentnosti, otežavajući biračima i vlastima razumijevanje kako se donose odluke ili identifikacija potencijalnih pristranosti u algoritmima."

UDAR NA VLADU


I za kraj, ništa manje važno, svakako je aktualno i zbivanje s curenjem informacija, što se također može tumačiti u širem i dubljem kontekstu kampanje dezinformiranja, upravo sada, nekoliko mjeseci prije izbora. Primjerice, curenje hrpe kojekakvih SMS-ova u slučaju Turudić/Rimac i drugih aktera klasičan je primjer informacijsko-dezinformacijskog kaosa kakav je u Hrvatskog gotovo postao tradicija u javnoj komunikaciji i manipulaciji svime i svačime, a najviše u političkom smislu. Naime, kad Plenković upozorava kako su reakcije na prijedlog Turudića za GDO pokušaj udara na Vladu, to nije floskula, nego zapravo istina, koju iz oporbe pokušavaju zakamuflirati i izmanipulirati. Naime, izvlačenje činjenica iz konteksta i stavljajući ih u kontrakontekst nije ništa drugo nego jedan od manipulativnih alata kojim se svaki "vrli" dezinformnator ne preza služiti, ne u korist slobode govora, prava, pravde i demokracije, nego u korist vlastitih interesa. A koja bi i kakva to mogla biti korist u tom smislu za, primjerice, Most (tu su naravno i drugi populisti i demagozi) osim one da se iznova, tko zna koji put, iskažu kao predvodnici kampanje dezinformiranja. Nije pretjerano tako zaključiti, promislite malo i sami...

Damir Gregorović
Bez odgovornosti
Mnogim građanima Europske unije predstojeći europski izbori manje su važni od nacionalnih izbora, pa tako i u Hrvatskoj. Stoga su posebno štetne i opasne dezinformacije kada ih šire političari i tradicionalni mediji u bilo kojoj državi. No u borbi za vlast o tome malo tko mari. Za prevlast će se boriti sve stranke, ali, kako upozoravaju mnogi politički analitičari, u tome će najviše poduzimati Most, koji se već dokazao kao stranka “specijalizirana” za širenje raznih dezinformacija te straha i panike među građanima, primjerice u vrijeme pandemije. Njihov najbolji “stručnjak” za takve aktivnosti je saborski zastupnik i politički tajnik stranke Nikola Grmoja, no nije jedni, kako u Mostu tako i kada je riječ o nekim drugim strankama, poput Domovinskog pokreta.

Predstavnici EU-a, odnosno službe koje su zadužene za (raz)otkrivanje dezinformacija i borbu protiv njih, već se nalaze u alarmantnom stanju...

Nedavno je istaknuto kako će jedan od dominantnih dezinformacijskih narativa u idućem izbornom razdoblju u Hrvatskoj biti onaj o migrantima i stranim radnicima...

Možda ste propustili...

KAMPANJA - ZAVRŠNI KRUG (I)

Populizam prelazi granice normale

USUSRET SEZONI EVENATA: GORAN ŠIMIĆ, PODUZETNIK - NJEGOVA PRIČA

Ja sam dijete Slavonije, tamo sam naučio većinu toga što znam i radim

THE ZONE OF INTEREST: ŠTO NAM POKAZUJE FILM JONATHANA GLAZERA?

Put u središte zla

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

USUSRET SEZONI EVENATA: GORAN ŠIMIĆ, PODUZETNIK - NJEGOVA PRIČA

Ja sam dijete Slavonije, tamo sam naučio većinu toga što znam i radim

2

KAMPANJA - ZAVRŠNI KRUG

Mate Mijić: Velika dosada
koja srećom kratko traje

3

HRVATSKE POETSKE PERSPEKTIVE: IVANA LULIĆ, O SEBI I SVOJOJ KNJIZI PJESAMA..

U danu uvijek pronađem vremena da stanem, da se isključim i osjetim