Magazin
ZAMKE UMREŽENOSTI: OD FACEBOOKA DO SABORA I NATRAG...

U vremenima kad dominiraju laži izražavanje istine revolucionarni je potez
Objavljeno 10. veljače, 2024.
VIRTUALNA BOJIŠNICA: U OVOJ SUPERIZBORNOJ GODINI INTERNET I DRUŠTVENE MREŽE IMAT ĆE KLJUČNU ULOGU...

Internet postaje gradski trg globalnog sela sutrašnjice, glasovita je rečenica Billa Gatesa, ujedno i proročanska kad se uzme u obzir kako se i u što sve razvio taj tehnološki i tehnički izum naše civilizacije. S druge pak strane Eric Schmidt bio je duhovitiji i opakiji kad je kazao da je internet prva stvar koju je čovječanstvo izmislilo, a da je ne razumije, te dodao da je internet najveći eksperiment u anarhiji koji smo dosad imali.



I onda se nakon pionirskih dana interneta pojavila prva društvena mreža - Facebook, koji proteklih dana slavi svojih prvih dvadeset godina. Inače je, podsjetimo, društvena mreža vrsta internetske usluge, koja se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web-stranice. To je internetski prostor, koji služi za međusobno povezivanje korisnika. Danas postoje stotine ovakvih servisa, a među najpoznatijima su spomenuti Facebook, kao i nekadašnji Twitter, a sadašnji X, te Instagram i YouTube, brzo nadirući i globalno šireći TikTok i još niz drugih više ili manje poznatih društvenih mreža.

NEVINOST BEZ ZAŠTITE


Ono što se međutim posebno naglašava u trenutku kad Facebook, koji je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda, nazdravlja svome globalnom uspjehu (danas Facebook pod okriljem korporacije META!), jesu dva aspekta u širem i dubljem kontekstu društenomrežnog fenomena. Prvi je utopijska razina mladenačke nevinosti i idealiza s kojim je započeo svoju dominaciji Facebook, a u početku i njegovi sljednici, a drugi je aspekt odrastanje, zrelost i komercijalizacija sa svim izazovima koji s time dolaze. Drugim riječima, ne samo Facebook nego i društvene mreže općenito umnogome su nadrasle svoje početne pozitivne impulse "humanističke korisnosti", otvorivši vrata, osim pozitivnom razvoju i napretku, jednako tako i negativizmu svake vrste postajući od bezazlenog komunikacijskog alata poligon za eskalaciju "dehumaniziranih eskapada" od koji je govor mržnja danas najopasnija devijacija globalnog umreženja.

No krenimo ipak od pozitivnih stvari, sukladno obljetničkom slavlju...

“Nikad neću zaboraviti dan kad sam otrčala u računalnu sobu da se prijavim na Facebook", kaže Jasmine Enberg, analitičarka u tvrtci za istraživanje tržišta Insider Intelligenceu, te dodaje: "Osjećala sam se kao dio ekskluzivnog kluba studenata iz svih kutaka SAD-a u kojem nema ni roditelja ni učitelja."

Nakon što su ga Mark Zuckerberg i njegovi kolege s Harvarda pokrenuli 4. veljače 2004., Facebook se prvo proširio na druga američka sveučilišta, a potpuno se otvorio svima 2006. godine. Društvena mreža, u to vrijeme nov koncept, brzo je osvojila većinu korisnika interneta. U 2023. više od tri milijarde korisnika otvorilo je Facebook bar jednom mjesečno, tri posto više nego godinu prije. "Bilo je to revolucionarno", pripovijeda Enberg: "Čak i iako Facebook danas više nije ‘cool‘, teško je preuveličati utjecaj koji je imao na popularnu kulturu, politiku, naše online ponašanje, na digitalni sadržaj. Transformirao je način na koji komuniciramo."

Misli ponajprije na poznati ‘feed‘, tok aktualnosti gdje algoritmi umjetne inteligencije daju prednost porukama i fotografijama koje generiraju angažiranost korisnika, odnosno dijeljenja i komentare. Facebook je također uvelike pridonio fenomenu viralnog sadržaja na internetu i nastanku u cijelosti online medija poput BuzzFeeda. Taj se portal s vijestima zatvorio prošle godine, dok Meta, matična tvrtka Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, posluje dobro. U 2022., inače lošoj godini za tu kalifornijsku tvrtku, njezina je dobit dosegnula 23 milijarde dolara.

Facebook je "dio digitalnog krajolika", objašnjava Jasmine Enberg, posebno za generaciju "milenijalaca", rođenu u 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća. "A to znači da ostaje neodoljiva za oglašivače, zahvaljujući svom dosegu i performansama".

Uspjeh Facebooka nošen je vrlo preciznim ciljanjem oglašavanja za velike korisnike. Ovaj ekonomski model temeljen na osobnim podacima zaradio je brojne pritužbe i novčane kazne, od skandala Cambridge Analytica 2018. do otkrića jednog zviždača 2021. koji je tvrtku optužio da stavlja profit ispred sigurnosti svojih korisnika. Unatoč svemu; presudama i nelaskavoj tituli "zastarjele" mreže, trend nije promijenjen. Istina je da taj veteran društvenih medija raste sporije nego prije, ali raste. U Sjedinjenim Američkim Državama korisnici ostaju zbog grupa formiranih oko zajedničkih interesa (susjedi, ljubitelji umjetnosti ili vrtlarstva, obožavatelji slavnih osoba, sportskog kluba itd.), potom za male oglase (Facebook Marketplace) ili da ostanu u kontaktu s određenim ljudima.

“Koristim ga za pronalaženje potencijalnih klijenata jer znam da su prijatelji moje majke na Facebooku", objašnjava Ruby Hammer, 18-godišnja dadilja iz Kalifornije. "Ili za kupnju automobila", dodaje. No za komunikaciju s prijateljima Ruby koristi Snapchat, a za objavljivanje fotografija Instagram. "Kupnja Instagrama 2012. i prelazak sa stolnog računala na mobilni uređaj bile su neke od najboljih poslovnih odluka koje je Facebook donio", kaže Jasmine Enberg.

Od potencijalne prijetnje Instagram je postao još jedan raj za oglašivače, a time i velik adut Facebooka. "Kompenzira pad angažmana na matičnoj mreži, Facebooku, posebno mladih ljudi. I povrh svega, tvrtka je time dobila aplikaciju koja se natječe sa Snapchatom i TikTokom", koji su iznimno popularni među tinejdžerima.

Diversifikacija grupe omogućila je Facebooku da nastavi s inovacijama, u umjetnoj inteligenciji ili metaverzumu, snu Marka Zuckerberga, bez prevelikih promjena na Facebooku. Velik dio rasta tog pionira među društvenim mrežama dolazi iz jugoistočne Azije, gdje je Facebookova mobilna aplikacija nekoć bila glavni pristup internetu. Danas je više od polovine korisnika Facebooka u dobi između 18 i 34 godine, navodi Datareportal, portal za obradu podataka na webu. No stvarnu aktivnost i dalje je teško izmjeriti. "Rijetko idem na Facebook, ali ono što objavim na Instagramu automatski se pojavljuje i na Facebooku", napominje Carolina Milanesi. "Stoga se sigurno računam pod aktivne korisnike… brojke možda ne odražavaju stvarnost", oprezna je Milanesi.

MRŽNJA BEZ KONTROLE


Nakon pozitivnih vibracija prijeđimo malo i na mračnu stranu, doduše ne kao Anakin Skywalker, kojeg je zavela mračna strana Sile, pa je postao Darth Vader, nego onako usput, ali s punom ozbiljnošću jer je i situacija sasvim ozbilja. Naime, već smo u uvodu naveli kako je internet, a s njim i društvene mreže, odavno izgubio idealizam i naivnost i postao poligon za eskalaciju govora mržnje u svim segmentima društva. Uvrede, prozivanja, provokacije, devijacije najrazličitijih vrsta, komunikacija zla, i tako se može reći, gotovo da su pojava bez premca kad se radi o javnoj komunikaciji (tajna je još gora, kao ona na Dark Webu, no to je ipak druga priča), uključujući i propagandne aktivnosti, oglašavanja, promocije, ekonomski aspekt napose, koji u konzumerističkom društvu ovodobnog spektakla poprima oblike nemilosrdne bojišnice za privlačenje konzumenata i stjecanja "klik" sljedbenika i zarade naravno. Influenceri to vrlo dobro znaju!

No zadržat ćemo se ovom prigodom na jednom posve prizemnom aspektu korisnosti, utjecaja i zlorabe interneta/društvenih mreža, u kontekstu nimalo svijetlim i optimističnim, onome političkom, sukladnom nadolazećim izborima u superizbornoj 2024. godini. O tome je za Hinu priredio opsežan temat kolega Paulo Simić, iz čijeg teksta prenosimo najzanimljvije dijelove.

Dakle, u 2024. Hrvatska će prvi put imati niz od tri predizborne kampanje unutar samo 12 mjeseci. Osim na terenu predizborne se kampanje vode i u online prostoru, posebice na društvenim mrežama, gdje brojni političari i stranke imaju profile radi pridobivanja što većeg broja birača. Međutim, u komentarima ispod objava političara na društvenim su mrežama, osim uvreda na njihov osobni ili stranački račun, prisutni i komentari ksenofobnog ili rasističkog sadržaja, oni koji potiču na diskriminaciju, ponekad čak i na nasilje - komentari koji se mogu svrstati u kategoriju govora mržnje.

U tom smislu, ponovimo, logičnim se nameće pitanje na kome je odgovornost zbog vidljivih komentara s govorom mržnje. Je li ona isključivo na autorima tih komentara, koji se uglavnom skrivaju iz anonimnih imena ili lažnih računa, ili je dijelom i na političarima ako takve neprimjerene komentare nisu obrisali? Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u slučaju ‘‘Sanchez protiv Francuske‘‘ iz 2023. donio je presudu kojom je proširio platformu odgovornosti kada je riječ o političarima koji koriste društvene mreže u političke i izborne svrhe te utvrdio i njihovu odgovornost zbog govora mržnje objavljenog od trećih osoba. Konkretno, Juliena Sancheza, lokalnog vijećnika u općini Beaucaire kod Avignona, tamošnje je pravosuđe kaznilo s tri tisuće eura jer tijekom izborne kampanje nije izbrisao islamofobne komentare. Tužbu je pokrenula Sanchezova politička suparnica, a osim njega osuđena su i dva autora komentara kao supočinitelji. Sanchez je s ovim slučajem došao na Europski sud za ljudska prva jer je smatrao da mu je osuđujućom presudom povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. No sud je odbio njegovu žalbu u procesu u kojemu je prvi put ispitao odgovornost korisnika društvenih mreža zbog komentara trećih strana.

Odvjetnica Vesna Alaburić rekla je Hini da je ovaj slučaj važan i za Hrvatsku, iako se radi o sporu između jednog stranog političara i njegove države: ‘‘Naš Ustav propisuje da su međunarodne konvencije po svojoj pravnoj snazi iznad domaćih zakona. A za pravilnu primjenu Europske konvencije bitna je judikatura Europskog suda za ljudska prava. To znači da je i ova presuda dio hrvatskog pravnog sustava‘‘.

Među ključnim tezama Sanchezove obrane pred ESLJP-om, dodala je Alaburić, bile su da nije dokazano da je imao saznanja o postojanju tih komentara te da bi obveza kontrole sadržaja komentara bila preopterećujuća, a nositelj Facebook profila bio bi prisiljen cenzurirati komentare u strahu od kaznenog progona, čak i ako nisu očigledno protupravni. "Međutim, francuska je vlada smatrala da se uopće ne radi o sporu o slobodi izražavanja, već da se radi o ograničenju prava da se otvori forum slobodne debate i omogući trećim osobama da izraze svoje mišljenje. Kandidati na izborima ili dužnosnici moraju biti svjesni svoje odgovornosti i stoga otvarati forume za debate samo ako su u stanju moderirati sadržaj debate‘‘, napomenula je odvjetnica.

Stručnjak za digitalne komunikacije Tomislav Metelko također je upozorio na vremenska ograničenja koje otežavaju moderiranje online rasprava. "Nerealno je očekivati da se u kaotičnim, stresnim i napornim kampanjama, pogotovo onima s ograničenim budžetima kao u Hrvatskoj, komentari ispod objava brišu gotovo momentalno nakon nastanka‘‘, napomenuo je. Zbog toga je, smatra, potrebno napraviti razliku u odgovornosti između onih političara/stranaka koji provociraju neprimjerene komentare i onih koji naprosto ne uspijevaju ili ne stižu moderirati komentare zbog vremenskih, financijskih i drugih ograničenja. ‘‘Samo Facebook je u proteklih nešto više od šest godina obrisao nevjerojatnih 27,7 milijardi lažnih računa - to su tri i pol ukupne populacije našeg planeta‘‘, kazao je Metelko.

Iako mreže poput Facebooka ili Instagrama imaju metode borbe protiv govora mržnje, koje uključuju prijave drugih korisnika i mehanizam koji se zasniva na UI algoritmima, ‘‘gotovo je nerealno očekivati da će velike društvene mreže moći spriječiti sav govor mržnje koji se na njima pojavljuje‘‘, zaključuje Metelko.

SABORSKA ISKUSTVA


Što se tiče pravne odgovornosti za govor mržnje na društvenim mrežama, zastupnici odgovaraju da bi je političari trebali imati samo za one poruke koje sami napišu. ‘‘Tko će stići pregledati desetke, nekad i stotine komentara i reagirati u svakom trenutku? Ovo je dvosjekli mač i može se zlonamjerno koristiti od trolova koji namjerno na stranici političara, da mu napakosti, ostavi neprimjeren komentar i onda prijavljuje taj isti komentar zašto nije izbrisan‘‘, kazao je Mostov zastupnik Nino Raspudić.

‘‘Društvene mreže, često i pod zaštitom anonimnosti, omogućuju mnogima, pa i članovima stranaka, da sipaju mržnju prema političkim protivnicima. Mi smo to itekako iskusili na zagrebačkim izborima, ali to nas nije spriječilo da mržnju nadvladamo i pobijedimo‘‘, odgovorila je Sandra Benčić (Možemo!).

‘‘Mi se sami trudimo micati takve komentare, a opet s druge strane paziti na slobodu izražavanja, da nemamo cenzuru. Vjerujem da će ESLJP u svojoj praksi gledati što može zaživjeti u stvarnom, realnom svijetu‘‘, rekao je Nikola Mažar (HDZ), te dodao kako bi fokus trebao biti na prevenciji, a ne sankcijama. Mažar je najavio uvođenje programa medijske pismenosti u škole u kojima se provodi cjelodnevni boravak. Na tom projektu rade Ministarstvo kulture i Ministarstvo obrazovanja, koristeći sredstva Europske unije. ‘‘Na taj će se način novim generacijama objasniti kako treba komunicirati, kako razlikovati istinito od neistinitog i što je to govor mržnje. Vjerujem da će to biti tijekom ove godine i da ćemo se kroz taj novi program u školama i na institucionalan način boriti protiv govora mržnje‘‘, izjavio je Mažar.

Sve u svemu, davno su minula analogna vremena. Danas živimo u digitalnom kaosu koji je tek početak. Ili kako to kaže Jimmy Wales: "Mi smo još uvijek na samim počecima interneta", a Paulo Coleho dodaje: "Ljudi su inače jako oprezni kada govore o svojim privatnim životima, ali kada odu na internet, mnogo su otvoreniji." No možda je najdalekovidniji bio George Orwell kad je napisao: "Što društvo više upada u laž, to ljudi više mrze one koji govore istinu", te još dodao kako je "u vremenima laži izražavanje istine revolucionarni potez". U dobu posvemašnje "duhovne praznine", kakvo je ovo naše, Orwell je "pogodio u sridu".

Darko Jerković
NIKOLA MAŽAR (HDZ): Naravno da se vrlo lako ustanovi ako je riječ o lažnom profilu, onda se trudim na te komentare i ne odgovarati, a ako idu u smjeru govora mržnje, i ukloniti...

ARSEN BAUK (SDP): Provokativne komentare na mom osobnom Facebook profilu brišem, i tu sam dosta strog...

BORIS MILOŠEVIĆ (SDSS): Neki zastupnici ne mare za činjenicu da su društvene mreže preplavljene govorom mržnje i prepune poziva na fizički i oružani obračun sa Srbima i domaćim izdajicama...

MURPHYJEVI ZAKONI: Kad radite na računalu, što god da se dogodi, ponašajte se kao da ste htjeli da se to dogodi. Kad dođete do točke kada stvarno razumijete svoje računalo, vjerojatno je zastarjelo...

Najčitanije iz rubrike